Putin nudi Trumpu rusku naftu i Arktik, sve jasniji razlozi promjene američkog kursa
Rusija vjeruje da se američke naftne kompanije mogu vratiti u zemlju, a osim toga, zainteresovana je za zajedničke projekte sa SAD-om na Arktiku, izjavio je prije početka pregovora u Saudijskoj Arabiji direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev.
Prema riječima Dmitrijeva, jednog od trojice delegata koje je Vladimir Putin odabrao za sastanak s Amerikancima u Rijadu, Moskva smatra da je obnova ekonomske saradnje sa SAD-om od ključne važnosti, piše Moscow Times.
Velike američke naftne kompanije imale su "veoma uspješan biznis" u Rusiji, rekao je Dmitrijev: "Vjerujemo da će se u nekom trenutku vratiti, jer zašto bi se odricali mogućnosti pristupa ruskim prirodnim resursima koju im je Rusija pružala?"
"Također moramo realizovati zajedničke projekte, uključujući, na primjer, i one na Arktiku i u drugim oblastima. Zajednički projekti omogućit će nam da budemo uspješniji", nastavio je Dmitrijev.
Prema njegovim riječima, američke kompanije su navodno izgubile 300 milijardi dolara zbog sankcija protiv Rusije, dok je administracija Joea Bidena "slala mnogo pogrešnih poruka" o stanju ruske ekonomije.
Prije invazije na Ukrajinu, samo jedna velika američka kompanija bavila se eksploatacijom nafte u Rusiji: Exxon Mobil, koji je imao 30 posto udjela u projektu "Sahalin-1".
Nakon uvođenja sankcija, kompanija je najavila povlačenje iz projekta, ali nije uspjela prodati svoj udio: prvobitno je bilo planirano da se to dogodi 2023. godine, međutim, Kremlj je dva puta produžio rok - posljednji put do kraja 2026. godine.
Nakon početka rata, o povlačenju iz Rusije objavile su i vodeće američke naftno-servisne kompanije - Halliburton, Schlumberger i Baker Hughes, čija je pomoć omogućila obnovu proizvodnje nakon kolapsa u posljednjim godinama SSSR-a. Predsjednik Vladimir Putin zahtijevao je da do 2025. godine u zemlji budu razvijene vlastite tehnologije bušenja i istraživanja ugljikovodika, te da njihov udio dostigne 80 posto.
Međutim, u stvarnosti, više od polovine opreme za hidraulično frakturiranje - tehnologije koja omogućava povećanje proizvodnje iz bušotina, kao i eksploataciju teško dostupne nafte - i dalje se isporučuje iz "neprijateljskih" zemalja.
Za pojedine segmente, poput rotacionih upravljanih sistema, zavisnost od uvoza je potpuna i iznosi 100 posto, izračunali su stručnjaci kompanije "Jakov i partneri".
Vlada Ruske Federacije je u Strategiji razvoja mineralno-sirovinske baze do 2050. godine priznala da zavisnost od uvozne opreme u sektoru eksploatacije i istraživanja mineralnih resursa ostaje velika. U dokumentu se navodi da ona iznosi preko 90 posto za bušačku opremu, 50 posto za rudarske mašine i 30 posto za geofizičku opremu za površinsku primjenu.
