Neobičan dizajn
1

Putin pozvao na formiranje alternativnog sistema plaćanja, uručena mu i "novčanica BRICS-a"

B. H.
Foto: X.com
Foto: X.com
Na proširenom samitu BRICS-a u Kazanju, ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je priliku da pozove na stvaranje alternativnog međunarodnog sistema plaćanja, kojim bi se kako on tvrdi "osujetila politička manipulacija američkim dolarom".

Putin je naglasio da je "upotreba dolara kao oružja" velika greška, aludirajući na sankcije koje su SAD nametnule Rusiji nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema njegovim riječima, značajan dio trgovine između Rusije i Kine, gotovo 95 posto, već se odvija u nacionalnim valutama, rubljama i juanima.

Tokom samita, Putin je dobio simboličnu "novčanicu BRICS-a", što je predstavljeno kao znak potencijalne de-dolarizacije globalne ekonomije.

Rusija, u sklopu tog plana, radi na stvaranju infrastrukture za plaćanja koja bi zaobišla sistem SWIFT, čime bi se smanjila ovisnost o zapadnim finansijskim mrežama. Međutim, unatoč Putinovim nastojanjima, samit nije donio značajniji napredak u stvaranju ovog alternativnog sistema plaćanja, što dodatno naglašava kompleksnost ove inicijative.

Podjele unutar BRICS-a: Pro-kineska ili uravnotežena vizija?

Iako Rusija i Kina snažno zagovaraju de-dolarizaciju, ova inicijativa stvara nelagodu kod nekih članica BRICS-a, posebno Brazila i Indije, koje ne žele da savez postane previše pro-kineski i anti-zapadni. Ove zemlje, iako podržavaju globalnu južnu suradnju, žele očuvati vlastitu političku neutralnost i usmjeriti pažnju na ekonomski razvoj bez dubljih geopolitičkih podjela.

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, koji je govorio putem video veze, izjavio je kako mnogi žele podijeliti svijet na prijatelje i neprijatelje, dok je istaknuo da najranjivijim zemljama nisu potrebne te jednostavne podjele, već bolji uvjeti života, dostojanstven posao i kvalitetne javne usluge. Time je indirektno naglasio važnost balansiranja između geopolitičkih interesa unutar BRICS-a.

Samit u Kazanju bio je i povod za dolazak generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, Antonija Guterresa, kojeg su oštro kritikovale ukrajinske vlasti zbog sastanka s Putinom. Podsjetimo, Međunarodni krivični sud izdao je nalog za Putinovo hapšenje zbog optužbi povezanih s ruskom invazijom na Ukrajinu. Uprkos kritikama, Guterresov glasnogovornik naglasio je da generalni sekretar ne odustaje od svojih dugogodišnjih stavova o ilegalnosti ruske invazije, te da će to jasno izraziti i u javnim i privatnim razgovorima.

Guterresov dolazak u Rusiju dolazi u trenutku kada su mu ukrajinske vlasti zamjerile što nije prisustvovao mirovnoj konferenciji o Ukrajini u julu. Dok su Putin i kineski predsjednik Xi Jinping razgovarali o ratu u privatnim sesijama, indijski premijer Narendra Modi je bio najdirektniji među liderima pozivajući na mir u Ukrajini.

Kontroverze oko proširenja BRICS-a

Samit je također bio obilježen kontroverzama u vezi s budućom veličinom i svrhom BRICS-a, organizacije koja je sada u svojoj 16. godini. Putin je naglasio da bi bilo pogrešno ignorisati bezprecedentni interes zemalja globalnog juga za priključivanje organizaciji, dok su Brazil i Indija nastojali spriječiti da BRICS postane isključivo anti-zapadni savez koji podržava Rusiju i Kinu.

Nova proširenja BRICS-a uključuju geografski i politički raznolike zemlje poput Kube, Bolivije, Tajlanda, Vijetnama, Malezije, Indonezije, Bjelorusije, Turske, Nigerije, Ugande, Kazahstana i Uzbekistana. Posebno je zanimljivo prisustvo Turske, zemlje članice NATO-a, što je izazvalo niz reakcija.

Međutim, ova proširenja nisu prošla bez izazova. Brazil je uspio blokirati prijedlog da se Venezuela pridruži organizaciji, čime je jasno pokazao da proširenje BRICS-a ne smije biti isključivo politička odluka.

De-dolarizacija: Izazov za budućnost

Iako su Putin i kineski lideri snažno promovirali ideju o de-dolarizaciji, mnogi stručnjaci ostaju skeptični u vezi s njenom globalnom primjenom. Agathe Demarais, stručnjakinja za sankcije pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, istakla je da je dominacija američkog dolara u globalnim transakcijama duboko ukorijenjena. Više od 80% globalne trgovine i dalje se fakturiše u američkim dolarima, a gotovo 60% deviznih rezervi centralnih banaka drži se u dolarima. Ovo ukazuje na to da će bilo kakva promjena globalnog finansijskog sistema biti dugoročan i izazovan proces, unatoč Putinovim trenutnim naporima.

Iako je BRICS samit u Kazanju Putinov najveći međunarodni trenutak od početka rata u Ukrajini, ostaje nejasno koliko će zaista imati utjecaja na globalnu ekonomsku dinamiku i hoće li doći do ozbiljnijih promjena u globalnom finansijskom poretku.