Estonci u strahu
2

Putin priprema teren za invaziju na Baltik? "Oni protjeruju Ruse, to je udar na našu sigurnost"

B. H.
Foto: X.com
Foto: X.com
Ruski predsjednik Vladimir Putin intenzivirao je dugoročne napore Kremlja i priprema teren za buduću eskalaciju protiv baltičkih zemalja. Izvijestili su to zapadni analitičari, prema kojima je to dio Putinovih nastojanja da oslabi NATO.

Estonska premijerka Kaja Kallas predvidjela je da će Savez imati tri do pet godina da se pripremi za ozbiljnu vojnu prijetnju istočnoj Evropi od Rusije.

"Latvija i druge baltičke države protjeruju etničke Ruse iz svojih zemalja. To je vrlo ozbiljna situacija koja direktno utječe na sigurnost Rusije", izjavio je Putin na sastanku s ruskim gradonačelnicima u utorak.

Reagirajući na njegove riječi, analitičari američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) kazali su da nisu vidjeli nikakve naznake da je Baltik pod prijetnjom neposrednog napada Rusije.

"Međutim, Putin možda stvara informativne uvjete za buduće agresivne ruske akcije u inostranstvu pod izlikom zaštite svojih sunarodnjaka", kažu stručnjaci.

Od oko 1,8 miliona stanovnika Latvije, otprilike svaki četvrti je ruskog podrijetla. Ali mnogi Rusi nisu građani Latvije, već imaju status tzv. nedržavljana. U vezi s invazijom na Ukrajinu , Latvija je uvela jezične testove za nedržavljane kako bi provjerila njihovo svakodnevno znanje latvijskog. Prijeti im se i oduzimanjem boravišne dozvole i deportacijom.

Zbog toga je šef Kremlja u decembru optužio Rigu za diskriminaciju, nazivajući status nedržavljanina "devijacijom" i izjavljujući da, ako se latvijski Rusi ne žele vratiti u svoju "historijsku domovinu", Rusija mora "stvoriti odgovarajuće uslove" za njih tamo.

Putin je dugo umanjivao nezavisnost postsovjetskih republika i tvrdi da ima pravo štititi Ruse u inostranstvu. Kremlj svoju invaziju na Ukrajinu opravdava i navodnim ugnjetavanjem ruskog govornog stanovništva.

Zemlje Baltika su de facto izolovane od ostatka NATO svijeta
Zemlje Baltika su de facto izolovane od ostatka NATO svijeta

Međutim, ruski predsjednik je u utorak napomenuo da je rat počeo još 2008. godine, kada je donesena odluka da se Ukrajini otvore vrata NATO-u.

Analitičari ISW-a već su ocijenili da je Putin prije dvije godine izvršio invaziju na susjednu zemlju uglavnom kako bi oslabio i u konačnici uništio Sjevernoatlantski savez.

"Kremlj i akteri povezani s njim provode hibridno ratovanje i informacijske operacije s ciljem destabilizacije NATO-a", saopćili su u utorak.

Pauza u borbama igrala bi na ruku Rusiji

Estonska premijerka Kallas upozorila je da Evropa ima tri do pet godina da se pripremi za povratak Kremlja kao prijetnje na istočnom krilu Saveza.

"Naši doušnici procjenjuju da će za to trebati tri do pet godina, a to uvelike ovisi o tome kako ćemo uspjeti održati jedinstvo i odnos prema Ukrajini. Jer ono što Rusija želi je pauza, a ta pauza je da prikupi svoje resurse i snagu. Slabost provocira agresore - dakle slabost provocira Rusiju", rekla je za The Times u ponedjeljak.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je prošle sedmice rekao da bi svaka pauza na bojnom polju pomogla Rusiji.

"Takav potez mogao bi nas naknadno slomiti", rekao je, dodajući da bi dopuštanje čak i kratkotrajne stanke dalo Rusiji priliku da ojača svoju odbranu i pokrene još jači napad.

Njemački list Bild objavio je u ponedjeljak da je njemačka vojska izradila detaljan scenarij mogućeg sukoba između zemalja NATO-a i Rusije, koji predviđa raspoređivanje desetaka hiljada njemačkih vojnika na Baltiku iu Poljskoj. Bild je to objavio na temelju dobivenog dokumenta koji počinje ruskom mobilizacijom u februaru ove godine i završava neposrednom prijetnjom rata u ljeto 2025. godine.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova odbacila je izvještaj u ponedjeljak kao vrstu predviđanja koja se "mogu pronaći u horoskopu".

Kallas je također u ponedjeljak izjavila da jedinstvo među članicama NATO-a postaje sve teže zbog tekućeg rata u Ukrajini.

"Nekoliko zapadnih saveznika pokazuje znakove umora od rata", rekla je Kallas.

Aludirala je na Sjedinjene Američke Države, koje su ranije ove godine rekle da ne planiraju nastaviti podupirati vojsku Kijeva u istoj mjeri kao od 2022.

"Međutim, mislim da je dužnost lidera stalno objašnjavati zašto je ruska pobjeda u Ukrajini opasna ne samo za evropsku sigurnost, već i za sigurnost cijelog svijeta, jer ako se agresija negdje isplati, to služi kao poziv na korištenje to negdje drugdje", dodala je estonska premijerka.