Putin zaigrao na kartu kraja rata: Sedam uslova za Ukrajinu koji bi označili trajni prekid sukoba
Sve uvjereniji da ima prednost na bojnom polju u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučan je postići svoj cilj da Kijev nikada ne postane član Sjevernoatlantskog saveza (NATO) i da se postave ograničenja na njegovu vojnu sposobnost.
Stav Kremlja je da, iako pojedine članice NATO-a mogu nastaviti slati oružje Ukrajini u okviru bilateralnih sigurnosnih sporazuma, nijedno od tih oružja ne bi smjelo biti korišteno protiv Rusije ili za ponovno zauzimanje teritorija, piše Bloomberg.
Ovi strogi početni zahtjevi gotovo sigurno će biti neprihvatljivi za ukrajinske lidere dok se rat približava trećoj godini. Stav ruskog lidera također je u suprotnosti s Trumpovom izjavom da želi što prije okončati sukob, a mogao bi biti osmišljen kako bi Moskvi dao manevarski prostor za pregovore. U međuvremenu, ruski napredak na istoku Ukrajine je spor i ostvaren je uz velike gubitke.
Vode se ograničeni razgovori
Ukrajina i Rusija održavaju ograničene razgovore u Kataru o pravilima zaštite nuklearnih objekata od napada.
Ukrajinski zvaničnici upoznati s razgovorima istakli su da su jedini pregovori između Kijeva i Moskve trenutno ograničeni na razmjenu zarobljenika i vraćanje deportirane djece.
Ruski uslovi također uključuju zadržavanje barem de facto kontrole nad gotovo 20 posto teritorija Ukrajine koji Rusija drži, uključujući poluotok Krim, koji je anektiran 2014. godine, iako je Moskva otvorena za neke teritorijalne razmjene.
Trump je prošle sedmice izjavio da se planira sastanak s Putinom, iako je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak rekao da još nisu napravljene značajne pripreme za razgovore. Nikakvi pregovori za okončanje sukoba još nisu počeli.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u novembru je djelovao blaže po pitanju mogućeg prekida vatre dok Rusija još uvijek okupira teritorij, rekavši da bi se Kijev trebao osloniti na diplomatiju kako bi povratio zemlje koje je zauzela Moskva.
Iako novi američki lider i njegovi ključni savjetnici ne pokazuju veliki entuzijazam za obavezujuće sigurnosne garancije Ukrajini, posebno kroz članstvo u NATO-u, neki iz Trumpovog tabora podržali su pružanje podrške Kijevu ako se uključi u diplomatiju kako bi pregovarao iz pozicije snage.
Zemlja je od februara 2022. godine, kada su ruske trupe prešle granicu, dobila desetine milijardi dolara vojne pomoći iz SAD-a i Evrope.
Najveća zabrinutost Ukrajine je da bi prekid borbi omogućio Rusiji da se pregrupiše i ponovno napadne, zbog čega Kijev kaže da mu je potrebno zapadno oružje i dovoljno jaka vojska.
Neutralna i bezopasna Ukrajina
Ukrajina "treba biti neutralna, bezopasna i ni pod kojim okolnostima ne smije biti ispostava NATO-a ili SAD-a Treba imati malu vojsku, dovoljnu da štiti granice Ukrajine od izbjeglica i obavlja policijske funkcije, ali ne dovoljno veliku da se bori protiv Rusije", rekao je prošlog mjeseca u intervjuu ruski nacionalistički tajkun i saveznik Kremlja Konstantin Malofejev.
Neutralni status trebao bi biti uvršten u ukrajinski ustav, rekao je Malofejev u Moskvi.
Prije nešto više od godinu dana, Putin je preko neizravnih kanala prenio visokim američkim zvaničnicima da bi potencijalno mogao razmotriti odustajanje od insistiranja na neutralnom statusu Ukrajine, pa čak i od protivljenja eventualnom članstvu u NATO-u, rekli su tada dva izvora bliska Kremlju. Putin je stalno koristio prijetnju ukrajinskog ulaska u NATO kao ključni razlog za svoju invaziju, a izvještaj o mogućem ispitivanju terena naišao je na skepticizam u SAD-u.
Od tada, vojna situacija Rusije se poboljšala dok napreduje na frontu na istoku Ukrajine. To je ohrabrilo Putina da zauzme čvršći stav.
Naravno, Ukrajina i dalje drži teritorij u ruskoj Kurskoj oblasti nakon iznenadnog upada prošle godine, što bi mogao biti pregovarački adut ako ga Kijev uspije zadržati, a SAD je u petak najavio najopsežnije i najagresivnije sankcije na rusku trgovinu naftom do sada.
Minimalni zahtjevi Rusije su neutralna Ukrajina, zaustavljanje daljeg širenja NATO-a u postsovjetskim državama i stroga ograničenja veličine ukrajinske vojske, prema Pavlu Danilinu, političkom analitičaru koji surađuje s Kremljom.
Putin je rekao da bi svaki mirovni sporazum trebao biti zasnovan na takozvanim Istanbulski sporazumima. Prema najnovijem nacrtu tog dokumenta iz proljeća 2022. godine, zabranio bi se strani vojnici u Ukrajini, zajedničke vježbe i članstvo Kijeva u bilo kojem vanjskom vojnom savezu, rekao je ruski lider u junu.
Američki mediji prošle godine su objavili detalje iz dokumenata koji su precizirali da strano oružje ne bi smjelo ulaziti u Ukrajinu, uključujući projektile. Dvije strane su i dalje bile u nesuglasju oko određenih tačaka, uključujući ograničenja ukrajinskih oružanih snaga, objavile su publikacije.
Rusija je insistirala na ograničenju ukrajinskih oružanih snaga na 85.000 ljudi i 342 tenka te na ograničenju dometa ukrajinskih projektila na 40 kilometara, dok je Ukrajina željela vojsku od 250.000 vojnika i 800 tenkova te domet projektila od 280 kilometara.
Dvije zemlje također se nisu mogle dogovoriti o sigurnosnim garancijama koje bi Ukrajina dobila — vjerovatno ključnom elementu bilo kakvih budućih pregovora.
