Raoni Metuktire je poglavica iz Amazonije koji se i sa 90 godina bori za očuvanje šuma
"Priroda je bila posvuda oko nas. Bilo je mnogo životinja. Mogli bismo ići na duga putovanja, putovati zemljom. Ništa nas nije spriječilo. Šuma je bila velika", kaže brazilski vođa i ekolog.
Više od pola stoljeća kasnije izgubljena je petina te šume. Područja koja su nekoć bila udaljena i netaknuta sada su ispresijecana cestama i farmama, a zemlja koju Raonijevi ljudi zauzimaju mnogo je manja.
Otkako je NASA počela pratiti Amazonu satelitima 1972., došlo je do "radikalne transformacije preko južnih i istočnih granica", kaže Douglas C. Morton, naučnik za sistem Zemlje u NASA-inom Goddard Space Flight Centru.
"Ljudi više ne čiste 10 hektara odjednom. Ljudi za vikend s traktorima očiste 10.000 hektara", kazao je..
Nevolje Amazonije dale su ton Raonijevom izvanrednom životu, koji ga je odveo iz središnje brazilske države Mato Grosso i diljem svijeta kako bi upoznao predsjednike, slavne osobe i poslovne vođe.
Raoni je radio s Juscelinom Kubitschekom, brazilskim predsjednikom kasnih 1950-ih, a bio je i tema dokumentarnog filma iz 1978. koji je narirao Marlon Brando. Godine 1989. godine pokrenuo je globalnu kampanju protiv krčenja šuma s pop zvijezdom Stingom, što je skrenulo pozornost na uzrok i potaknulo brazilsku vladu da prizna autohtoni teritorij Menkragnoti, milione hektara prašume koji uključuje Raonijev dom.
Sada u svojim 90-ima, Raoni još uvijek putuje svijetom, uključujući boravak u uredu Bloomberga u Londonu radi intervjua, tokom kojeg su uz njega bili članovi obitelji i suradnici koji su prevodili raspravu na i s njegovog materinjeg jezika.
Raoni nosi pokrivalo za glavu i ukrasni disk na usnama - stvarajući upečatljivu figuru usred odijela i betona londonskog Square Milea.
Dugo ignorirani ili progonjeni, domorodački narodi sve su više uključeni u globalne rasprave o Amazoniji, gdje ih živi otprilike 1,5 miliona. Svjetske šume također su se popele na vrh klimatske agende. Godine 2022. 195 država složilo se zaštititi i obnoviti najmanje 30 posto kopna i vode na Zemlji do 2030. Očekuje se da će krčenje šuma biti glavna tema na summitu o klimi COP30 sljedeće godine koji organiziraju Ujedinjeni narodi u Brazilu.
S tom pažnjom - i većom sviješću javnosti - došlo je do određenog napretka.
Oko 2005. tempo krčenja šuma u Amazoni usporio se s otprilike 20.000 kvadratnih kilometara godišnje na 5.000 kvadratnih kilometara. Ponovno je porastao tijekom predsjedničkog mandata Jaira Bolsonara između 2019. i 2022., ali je pao na manje od 10.000 kvadratnih kilometara 2023. kada je Bolsonarov nasljednik, Luiz Inacio Lula da Silva, pojačao provedbu.
