Raspada li se evropska "sigurnosna arhitektura": Krah sporazuma "Otvoreno nebo"
Jedna od 34 potpisnica ovog sporazuma, koji je bio ključan za izgradnju povjerenja u protekle dvije decenije, je i Bosna i Hercegovina.
Sporazum “Otvoreno nebo” stupio je na snagu u januaru 2002. godine i pokriva teritorij od Vancouvera do Vladivostoka. Njime se omogućavaju nenaoružani posmatrački letovi svih zemalja na teritoriji svake od zemalja potpisnica.
Sporazum je dizajniran da poboljša međusobno povjerenje pružajući svim zemljama učesnicama, bez obzira na veličinu, mogućnost da dobiju informacije o vojnim ili drugim aktivnostima drugih država.
“Otvoreno nebo” je najširi međunarodni napor do sada za promociju otvorenosti i transparentnosti vojnih snaga i njihovih aktivnosti.
Vojno-politički analitičar Neven Kazazović kaže za Klix.ba da je taj sporazum napravljan poslije Hladnog rata da bi se “na neki način osiguralo da neko nešto tajno ne radi, da bi se moglo kontrolisati, da bi svi imali dostpune sve informacije”.
“Amerika se iz toga isključila jer očigledno oni ne žele da neko leti nad njima, a evo sada i Rusija. Znači nešto je u pitanju, niko ne zna šta. Ne znam koja će biti sudbina cijele te aktivnosti ‘otvoreno nebo’. Teško je prognozirati hoće li evropske zemlje to i dalje zadržati”, kaže naš sagovornik.
Rusija je, dodaje, u zadnje vrijeme napravila neka nova raketna naoružanja, a rade i na nekim novim avionima.
“Očigledno da će se nastaviti utrka u naoružanju, iako možda neće biti onakva kao u vrijeme Hladnog rata”, kazao nam je Kazazović.
Letovi i iznad Bosne i Hercegovine
Odluka Moskve dodatno će usložiti izazove s kojima će se suočiti nova administracija novoizabranog predsjednika SAD-a Joea Bidena koji sutra preuzima mandat.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je u izjavi da je povlačenje SAD-a iz sporazuma “Otvoreno nebo” prošle godine "znatno pogoršalo ravnotežu interesa država potpisnica".
Ministarstvo je reklo da Rusija sada pokreće postupke za povlačenje iz pakta "zbog nedostatka napretka u uklanjanju prepreka za funkcioniranje sporazuma u novim uvjetima". Ruski parlament, koji je ratificirao Sporazum 2001. godine, sada će morati glasati za njegovo napuštanje.
Namjera kreatora ovog sporazuma bila je izgraditi povjerenje između Rusije i Zapada dopuštajući zemljama potpisnicama da obavljaju izviđačke letove preko teritorija jedni drugih radi prikupljanja podataka o vojnim snagama i aktivnostima.
Prema ovom sporazumu izvedeno je više od 1.500 letova, od kojih su neki i nad teritorijom Bosne i Hercegovine. Naprimjer, nad Bosnom i Hercegovinom je 20. augusta 2008. izveden 500. let u okviru sporazuma, na kojem su bili posmatrači iz Kanade, Norveške i Češke.
Cilj je bio poticanje transparentnosti vojnih aktivnosti i pomoć u nadzoru nad oružjem.
Američki predsjednik Donald Trump povukao se iz Sporazuma jer ga je Rusija, kako tvrdi, kršila. SAD su dovršile povlačenje iz pakta u novembru prošle godine.
Rusija je negirala kršenje sporazuma koji je stupio na snagu 2002. Evropska unija pozvala je SAD da preispitaju odluku i pozvala Rusiju da ostane u paktu i da ukine ograničenja letova, posebno nad najzapadnijom regijom Kalinjingrada, koja se nalazi između saveznika NATO-a Litvanije i Poljska.
Rusija tvrdi da su ograničenja letova iznad Kalinjingrada, gdje se nalaze znatne vojne snage, dopuštena prema uvjetima Sporazuma, napominjući da su SAD uvele sveobuhvatnija ograničenja za posmatračke letove iznad Aljaske.
Kao uvjet za ostanak u paktu nakon američkog povlačenja, Moskva je neuspješno tražila garancije od saveznika iz NATO-a da neće prikupljene podatke tokom promatračkih letova nad Rusijom dostavljati Washingtonu.
Leonid Slutsky, šef odbora za vanjske poslove u donjem domu ruskog parlamenta, rekao je da bi Rusija mogla preispitati svoju odluku o povlačenju ako se SAD odluče vratiti paktu, ali je priznao da to djeluje kao “utopija”.
Moskva je upozorila da će povlačenje SAD-a narušiti globalnu sigurnost time što će vladama otežati tumačenje namjera drugih država, posebno usred tenzija između Rusije i Zapada.
Ostao još samo jedan sporazum, i on je pred istekom
Krah sporazuma “Otvoreno nebo” uslijedio je nakon povlačenja SAD-a i Rusije 2019. godine iz Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF).
Sporazum INF, koji su 1987. godine potpisali američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski čelnik Mihail Gorbačov zabranio je kopnene krstareće i balističke rakete dometa od 500 do 5.500 kilometara. To oružje se smatra posebno opasnim jer mu je potrebno kraće vrijeme za dostizanje cilja u usporedbi s interkontinentalnim balističkim projektilima.
Jedini američko-ruski pakt o kontroli naoružanja koji još postoji je sporazum “New START” koji ističe za tri sedmice. Moskva i Washington razgovarali su o mogućnosti njegovog produženja, ali do sada nisu uspjeli prevladati svoje razlike.
Biden je nedavno ukazao na važnost očuvanja sporazuma “New START”, a Rusija je rekla da je otvorena za njegovo brzo i bezuvjetno produženje. No, pregovori prije isteka pakta 5. februara krajnje su neizvijesni.
“New START” su potpisali 2010. godine američki predsjednik Barack Obama i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. On ograničava svaku zemlju na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih raketa i bombardera, a predviđa opsežne inspekcije na licu mjesta kako bi se provjerila usklađenost.
Analitičari upozoravaju su da bi se njegovim istekom uklonite sve kontrole američkih i ruskih nuklearnih snaga, što bi zadalo žestok udarac globalnoj stabilnosti.
Oštra reakcija iz Ukrajine
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine žestoko je kritiziralo Moskvu zbog povlačenja iz sporazuma “Otvoreno nebo”.
“Povlačenje Ruske Federacije je još jedan primjer provedbe vanjskopolitičkog kursa usmjerenog na uništavanje evropske sigurnosne arhitekture, uništavanje međunarodnih sistema kontrole naoružanja i podrivanje temeljnih normi i načela međunarodnog prava”, saopćilo je ovo ministarstvo.
Ministarstvo je navelo da je ovo važan pravno obvezujući sporazum u području kontrole naoružanja, koji osigurava provedbu posmatračkih letova.
Srbija nakon skandala ostaje bez olimpijske medalje, ona bi trebala u ruke Hrvatskoj
