Prije 25 godina Vrhovni sud SAD, glasovima sudija - pet prema četiri, presudio da je pravo Amerikanaca na spaljivanje nacionalne zastave jedna od zagarantovanih sloboda.
Od te presude traju kontroverze i bezuspješni pokušaji da se usvoji ustavni amandman kojim se američka zastava štiti od skrnavljenja te vrste.
Povodi i trenuci spaljivanja nacionalne zastave najčešće su bili antiratni protesti grupa i pojedinaca.
U većini američkih saveznih država na snazi su bili zakoni kojima se skrnavljenje nacionalne zastave zabranjuje i oštro kažnjava.
Oni koji zahtijevaju povratak kazni za spaljivanje američke zastave ističu da ona izaziva jake emocije među vojnim veteranima koji zastavu doživljavaju kao vitalni simbol američke demokratije.
Kritičari odluke Vrhovnog suda nadaju se da će i Kongres i savezne države usvojiti ustavni amandman kojim se američka nacionalna zastava štiti.
S druge strane, zagovornici prava na slobodu govora i izražavanja mišljenja vjeruju da je odluka Vrhovnog suda izdržala probu vremena.
Američki ustav štiti pravo svakog Amerikanca na drugačije mišljenje, na mirne proteste, čak i ako to čine protiv simbola kao što je nacionalna zastava.
Time se osigurava sloboda i demokratija za koju se Amerikanci bore širom svijeta - navode zagovornici prava na spaljivanje zastave.
Odluka Vrhovnog suda je legalni, zakonski akt, a politička debata o zaštiti nacionalne zastave trajaće i dalje, navode američki mediji.
Snimljeno hapšenje vozača koji je uletio u masu u Magdeburgu: Saudijac se mirno predao policajcima
