Raste broj zaliha nuklearnog oružja u svijetu, Kina prevodi naoružavanje
Uz najavu Vladimira Putina da će rasporediti taktičke nuklearne projektile u Bjelorusiji, novi izvještaj bacio je svjetlo na zabrinjavajući razvoj događaja u svjetskoj bilanci nuklearnog oružja.
U vrijeme pogoršanja međunarodnih odnosa i eskalacije zveckanja nuklearnim oružjem, procjenjuje se da u svijetu postoji oko 12.512 bojevih glava, od kojih je 9.576 u vojnim zalihama spremnim za potencijalnu upotrebu, što je 86 više nego godinu dana prije.
Uspon privodi kraju razdoblje postupnog pada koje je uslijedilo nakon završetka hladnog rata. Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (Sipri) sugerisao je da 60 novih bojevih glava drži Kina.
Ostala nova oružja pripisuju se Rusiji (12), Pakistanu (pet), Sjevernoj Koreji (pet) i Indiji (četiri).
Povećanje borbenih bojevih glava dolazi usprkos izjavi iz 2021. pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – SAD-a, Rusije, Kine, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, da se “nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi”.
Rusija i SAD zajedno posjeduju gotovo 90 posto ukupnog nuklearnog oružja na svijetu. Uz svoje upotrebljivo nuklearno oružje, dvije sile posjeduju svaka više od 1000 bojevih glava koje su prethodno povukle iz vojne službe, a koje postepeno rastavljaju.
Od ukupno 12.512 bojevih glava u svijetu, uključujući one koje su povučene i čekaju rastavljanje, Sipri procjenjuje da su 3.844 raspoređene s projektilima i avionima.
Detaljno istraživanje Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira, SIPRI, objašnjava da je broj operativnog nuklearnog oružja u porastu diljem svijeta, sa znakovima da sveukupna nuklearna opasnost za globalnu sigurnost raste.
Među njima je i rast kineskog arsenala, za koji se u izvještaju kaže da bi mogao dostići veličinu američkog i ruskog do kraja desetljeća.
Prema riječima suradnika SIPRI-ja, višeg saradnika Hansa M. Kristensena, Kina je započela značajno širenje svog nuklearnog arsenala što bi moglo poremetiti svjetsku nuklearnu računicu.
"Sve je teže uskladiti ovaj trend s deklariranim ciljem Kine da ima samo minimalne nuklearne snage potrebne za održavanje svoje nacionalne sigurnosti", rekao je Kristensen.
Također očito proširuju svoje arsenale Indija i Pakistan, a obje razvijaju nove sisteme isporuke oružja.
Istraživači SIPRI-ja ističu da, iako se dvije zemlje općenito smatraju glavnim ciljevima jedne druge zemlje, sve veći razvoj oružja dugog dometa u Indiji uključuje sisteme koji bi mogli gađati kineski teritorij, u vrijeme kada su Peking i New Delhi posebno napeti.
U međuvremenu, iako Sjeverna Koreja prošle godine nije izvela nijedan nuklearni test, nastavila je graditi i testirati projektile dugog dometa. Prema procjeni SIPRI-ja, uvelike je povećao broj bojnih glava, kao i zalihe fisijskog materijala potrebnog za sklapanje novih.
Međutim, jedna od najvećih briga za istraživače je kriza u Ukrajini, za koju SIPRI kaže da je nanijela ozbiljnu štetu nuklearnoj diplomatiji.
Putin kaže da će rusko taktičko nuklearno oružje biti raspoređeno u Bjelorusiji sljedećeg mjeseca
Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Putin i drugi glasovi u Kremlju upozoravaju da nuklearni napadi nisu isključeni, iako je ozbiljnost njihovih prijetnji teško procijeniti.
Putinova posljednja objava o raspoređivanju nuklearnog oružja u Bjelorusiji došla je u trenutku kada je Ukrajina pokrenula veliku protuofanzivu protiv njegove opkoljene vojske.
Bjeloruska vlada potvrdila je da je primila rakete Iskander s dometom od 500 km i da su avioni Su-25 prilagođeni za njihovo nošenje, što znači da mogu lako dosegnuti veći dio evropskog kontinenta i većinu europskih NATO saveznika.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
