Razmišlja li Trump o invaziji na Afganistan: Želi nazad američko oružje, optužuje Kinu i talibane

Tokom prve sjednice kabineta u svom drugom mandatu, Trumpa su pitali hoće li njegova administracija poduzeti mjere protiv vojnih oficira uključenih u planiranje povlačenja. Njegov tim je tokom prvog mandata pregovarao o tom povlačenju s Talibanima, ali ono je provedeno pod predsjednikom Joeom Bidenom u augustu 2021.
Na kraju je skrenuo s odgovora na to pitanje i počeo govoriti o tome kako su Sjedinjene Države, prema njegovom mišljenju, trebale zadržati kontrolu nad zračnom bazom Bagram, velikim aerodromom u afganistanskoj provinciji Parvan.
Tvrdi je da je Narodnooslobodilačka kineska armija (PLA) preuzela bivšu američku bazu — što je Kina negirala — te se požalio na količinu napuštene vojne opreme ostavljene tokom povlačenja.
"Ostavili smo milijarde, desetke milijardi dolara vrijedne opreme, potpuno nove kamione. Vidite ih kako ih svake godine izlažu, ili na nekom malom putu, negdje gdje imaju cestu, pa se voze, znate, mašući zastavom i govoreći o Americi ... to su sve najmodernije stvari. Mislim da bismo trebali vratiti mnogo te opreme", rekao je Trump.
Trump je potom tvrdio da talibani, islamistička teroristička grupa koja kontrolira Afganistan, masovno prodaju američku vojnu opremu, prikazujući Afganistan — prema njegovoj verziji događaja — kao "jednog od najvećih prodavača vojne opreme na svijetu".
"Možete li to vjerovati? Prodaju 777.000 pušaka, 70.000 oklopnih ... kamiona i vozila ... to je 70.000 vozila koja smo tamo imali, a mi smo ih ostavili njima. Mislim da bismo ih trebali vratiti", rekao je Trump.
Sjedinjene Američke Države često ostavljaju tešku opremu pri povlačenju iz borbenih zona jer bi troškovi njenog vraćanja bili veći od troškova zamjene.
Prema riječima vojnih stručnjaka, američko osoblje demilitarizira osjetljivu opremu, poput aviona, onesposobljavajući ih prije nego što budu napušteni.
Međutim, velik dio vojne opreme koju su američke oružane snage poslale u Afganistan tokom najdužeg rata te zemlje zapravo je bio prebačen pod kontrolu Afganistanske nacionalne armije — snaga koje su podržavale SAD, a koje su se raspale kada su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom tokom američkog povlačenja.
Prema izvještaju Ministarstva odbrane SAD-a, Sjedinjene Države su afganistanskim odbrambenim i sigurnosnim snagama isporučile vojnu opremu u vrijednosti od 18,6 milijardi dolara od 2005. do augusta 2021, kada su američke snage napustile zemlju.
Od sedam milijardi dolara opreme koja je ostala tokom povlačenja, tu su bila i vojna letjelica, zračno-kopnene bombe i rakete, vozila, oružje i komunikacijska oprema.
Ono što je Trump, čini se, sugerirao kada je govorio o vraćanju opreme zahtijevalo bi ponovnu invaziju Afganistana — zemlje koja je odolijevala invazijama i okupacijama dviju nuklearnih supersila: Sovjetskog Saveza krajem 1970-ih i početkom 1980-ih te Sjedinjenih Država tokom 20-godišnjeg rata koji je počeo ubrzo nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. na New York i Washington i završio američkim povlačenjem dvije decenije kasnije.