Regionalne napetosti mijenjaju status quo: Hoće li Rog Afrike utonuti u spiralu sukoba?
Ova misija će zamijeniti dosadašnju Misiju tranzicije Afričke unije u Somaliji (ATMIS), koja završava s povlačenjem do kraja ove godine i pružiti podršku somalijskoj vojsci u borbi protiv džihadističke grupe Al-Šebab, lokalnog ogranka Al-Kaide.
Međutim, Egipatovo angažiranje u Somaliji nije motivirano isključivo željom za stabilizacijom regije. Analitičari ukazuju na to da su egipatski potezi duboko povezani s dugogodišnjim sukobom s Etiopijom oko vodnih resursa, posebno u kontekstu izgradnje Velike etiopske renesansne brane (GERD).
Vojni sporazum Egipta i Somalije
Egipat je svoju prisutnost u Somaliji osigurao kroz potpisivanje vojnih i sigurnosnih sporazuma sa somalijskom vladom. Ovi sporazumi finalizirani su sredinom augusta tokom posjete somalijskog predsjednika Hassana Sheikha Mohamuda Kairu, gdje se sastao s egipatskim predsjednikom Abdel Fattahom el-Sisijem. Prema sporazumu, Kairo će poslati 10.000 vojnika u Somaliju – polovinu u sklopu AUSSOM misije, a drugu polovinu kroz bilateralne odbrambene inicijative.
Već krajem augusta, egipatski vojni avioni dostavili su značajnu količinu oružja i opreme somalijskoj vojsci, a prve jedinice egipatskih trupa, njih oko 1.000, stigle su u Mogadiš. Paralelno s tim, Etiopija je povećala vojnu prisutnost u regiji Ogaden, koja graniči sa Somalijom, naglašavajući svoju spremnost da odgovori na egipatske poteze. Etiopijsko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da regija ulazi u "nepoznate vode" te istaklo da neće ostati pasivno dok "drugi akteri destabiliziraju regiju".
Etiopija i pitanje pristupa moru
Etiopija, koja je bez izlaza na more od 1993. godine nakon sticanja nezavisnosti Eritreje, nastoji osigurati pristup Crvenom moru. U januaru 2024. godine premijer Abiy Ahmed potpisao je memorandum sa liderom Somalilanda, samoproglašene republike koju međunarodna zajednica smatra dijelom Somalije. Sporazum Etiopiji omogućava korištenje luke Berbera u zamjenu za potencijalno priznanje Somalilanda, što je izazvalo oštru reakciju Somalije.
Somalijska vlada ovaj sporazum smatra kršenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. Mogadiš je zaprijetio da neće podržati učešće etiopskih trupa u AUSSOM misiji ukoliko Etiopija ne povuče dogovor sa Somalilandom. Premijer Abiy Ahmed je, međutim, izjavio da Etiopija ima "prirodno pravo" na pristup Crvenom moru, naglasivši da će to pravo ostvariti mirnim putem.
Uz sporazum sa Somalilandom, Etiopija je postigla sličan dogovor s Džibutijem, omogućavajući korištenje luke za trgovinske i vojne svrhe. Etiopski strateški cilj je osigurati pristup moru kako bi zadovoljila potrebe svoje brzo rastuće populacije, koja bi do 2030. mogla dosegnuti 150 miliona ljudi.
GERD, Entebe sporazum i sukobi oko Nila
Izgradnja GERD-a dodatno je produbila sukobe između Egipta i Etiopije. Egipat tvrdi da će punjenje brane ugroziti njegovu opskrbu vodom i poljoprivrednu sigurnost. Etiopija, s druge strane, smatra da je brana ključna za proizvodnju energije za svojih 120 miliona stanovnika.
U međuvremenu, ratifikacija Entebe sporazuma u junu 2024. dodatno je uzdrmala regiju. Ovaj sporazum, kojeg su potpisale zemlje uzvodnog toka Nila, ukida povijesna prava Egipta i Sudana na većinski udio u vodama Nila, što su prava uspostavljena kolonijalnim ugovorima iz 1929. i 1959.
Potencijal za regionalni sukob
Napetosti na Rogu Afrike dosegle su novi nivo kada je Egipat u septembru dostavio znatne količine naoružanja Somaliji, uključujući protivzračnu artiljeriju i drugu vojnu opremu. Ovi potezi, iako formalno nevezani za AUSSOM misiju, izazvali su oštre reakcije Etiopije, koja je svoje prisustvo u Somaliji gradila kroz bilateralne sporazume i mirovne misije od 2014. godine.
Pored sukoba na relaciji Egipat - Etiopija, unutrašnje podjele u Somaliji dodatno komplikuju situaciju. Lokalne regije, poput Jubalanda i Južnozapadne države, često sarađuju s Etiopijom i pružaju otpor federalnim vlastima. Takve podjele povećavaju rizik od transformacije političkih napetosti u oružani sukob, posebno jer Turska, koja posreduje u pregovorima između Etiopije i Somalije od jula 2024., još nije uspjela postići značajan napredak.
Nova poglavlja sukoba?
S obzirom na intenziviranje rivalstva između Egipta i Etiopije te neriješene teritorijalne i političke sukobe u Somaliji, AUSSOM misija, planirana za januar 2025., mogla bi postati katalizator regionalnog konflikta. Sukobi oko resursa, teritorijalnog integriteta i političkog utjecaja prijete da pretvore Rog Afrike u novu žarišnu tačku na globalnoj mapi sukoba.
