Rekordne temperature: 2024. godina najtoplija ikad, probijena granica rasta od 1,5 stepeni celzija
"Mislim da je zabrinjavajuća nemilosrdna priroda zagrijavanja", rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusa.
Buontempo je rekao da podaci jasno pokazuju da planet ne bi doživio tako dug niz rekordnih temperatura bez stalnog porasta stakleničkih plinova u atmosferi koji potiču globalno zatopljenje.
Naveo je i druge faktore koji doprinose iznimno toplim godinama poput prošle i ove. Oni uključuju El Nino, privremeno zagrijavanje dijelova Pacifika koje mijenja vrijeme diljem svijeta, kao i vulkanske erupcije koje izbacuju vodenu paru u zrak i varijacije u sunčevoj energiji. Međutim, on i drugi naučnici kažu da je dugoročno povećanje temperatura iznad fluktuacija poput El Nina loš znak.
"Vrlo jak El Nino događaj je kratak uvid u ono što će biti novo normalno za desetak godina", rekao je Zeke Hausfather, istraživač iz neprofitne organizacije Berkeley Earth.
Vijest o vjerovatno drugoj godini rekordne vrućine dolazi dan nakon što je republikanac Donald Trump, koji je klimatske promjene nazvao "prevarom" i obećao potaknuti bušenje i proizvodnju nafte, ponovno izabran za predsjednika.
Također dolazi nekoliko dana prije sljedeće konferencije UN-a o klimi, nazvane COP29, koja bi trebala započeti u Azerbajdžanu. Očekuje se da će se razgovori usredotočiti na to kako generirati trilione dolara kako bi se pomoglo svijetu u prijelazu na čistu energiju poput vjetra i sunca i na taj način izbjeći daljnje zagrijavanje.
Buontempo je istaknuo da je prelazak preko praga zagrijavanja od 1,5 stepeni celzija za jednu godinu drugačiji od cilja usvojenog u Pariškom sporazumu iz 2015. godine. Taj je cilj trebao pokušati ograničiti zagrijavanje na 1,5 stepeni celzija od predindustrijskih vremena u prosjeku, tokom 20 ili 30 godina.
Ovogodišnji izvještaj Ujedinjenih nacija kaže da se od sredine 19. stoljeća u prosjeku svijet već zagrijao za 1,3 stepen celzija, što je više od prethodnih procjena od 1,1 ili 1,2 stepeni celzija. To je zabrinjavajuće jer UN kaže da ciljevi svjetskih nacija za smanjenje emisije stakleničkih plinova još uvijek nisu dovoljno ambiciozni da održe cilj od 1,5 stepeni celzija na pravom putu.
Cilj je odabran kako bi se pokušali spriječiti najgori učinci klimatskih promjena na čovječanstvo, uključujući ekstremne vremenske uvjete.
"Toplinski valovi, štete od oluje i suše s kojima se sada suočavamo samo su vrh ledenog brijega", rekla je Natalie Mahowald, predsjednica Katedre za nauku o Zemlji i atmosferi na Univerzitetu Cornell.
Prelazak preko tog broja u 2024. ne znači da sveukupni trend globalnog zatopljenja jest prešao, ali "u nedostatku usklađene akcije, uskoro hoće", rekao je klimatolog Univerziteta Pennsylvania Michael Mann.
Naučnik za klimu sa Univerziteta Stanford Rob Jackson izrazio je to jasnije. "Mislim da smo propustili prozor od 1,5 stepeni", rekao je Jackson, koji predsjeda Global Carbon Projectom, skupinom naučnika koji prate emisije ugljičnog dioksida u zemljama.
Klimatologinja države Indiana Beth Hall rekla je da nije iznenađena najnovijim izvještajem Copernicusa, ali je naglasila da bi ljudi trebali imati na umu da je klima globalni problem izvan njihovih lokalnih iskustava s promjenom vremena.
Buontempo je naglasio važnost globalnih promatranja, potpomognutih međunarodnom saradnjom, koja omogućuju naučnicima da imaju povjerenja u nalaz novog izvještaja: Copernicus svoje rezultate dobiva na temelju milijarda mjerenja sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških postaja diljem svijeta.
Rekao je da je prelazak preko referentne vrijednosti od 1,5 stepeni celzija ove godine "psihološki važan" jer nacije donose odluke interno i pristupaju pregovorima na godišnjem UN-ovom summitu o klimatskim promjenama od 11. do 22. novembra u Azerbajdžanu.
“Odluka je, jasno, naša. To je od svakoga od nas. I to je odluka našeg društva i naših kreatora politike kao posljedica toga. Ali vjerujem da je takve odluke bolje donositi ako se temelje na dokazima i činjenicama", kazao je Buontempo.
