"Obogaćujemo više urana nego prije postizanja dogovora. Pritisak na Iran je veći i mi nastavljamo napredovati", izjavio je tokom televizijskog obraćanja iranski predsjednik Hassan Rouhani.
On tvrdi da Iran sada nije ograničen kada je riječ o nuklearnoj energiji te da je u boljoj situaciji na polju nuklearne energije.
Iran je prema dogovoru iz 2015. godine pristao obogaćivati uran do 3,67 posto, što je proces tipičan za gorivo u komercijalnim nuklearnim elektranama, a obećao je i da neće skladištiti više od 300 kg ovog materijala.
Iranci su se držali dogovora i nakon što ga je jednostrano napustila Amerika u maju 2018. godine te ponovo nametnula ekonomske sankcije Iranu uz oštru retoriku. S druge strane, tri evropske potpisnice dogovora, Francuska, Njemačka i Velika Britanija, poznatije kao E3, odbile su podržati politiku "maksimalnog pritiska" koju je vodio američki predsjednik Donald Trump.
Kasnije iste godine je Iran počeo postepeno umanjivati svoje obaveze tvrdeći da evropske potpisnice nisu ispoštovale svoj dio dogovora.
Teheran najavio da će preći sve restrikcije koje se odnose na obogaćivanje urana postavljene dogovorom. To je odgovor na ubistvo generala Qassema Soleimanija, jednog od najistaknutijih iranskih vojnih lidera, koji je nedavno poginuo u napadu američkog drona na iračko tlo.
Članice E3 tvrde da Iran nema pravo na to te su aktivirale klauzulu koja im omogućava da "preispitaju" poštivanje dogovora.
Teheran je najavio "čvrst odogovr" ako Evropljani ugroze već nefunkcionalni dogovor. Također, povećanje obogaćivanja urana pravda "tehničkim potrebama" navodeći da Iran ne želi atomsko oružje.
