Čovjek u Krevediji, selu 25 kilometara sjeverno od rumunskog glavnog grada, dvije godine se žalio svim lokalnim vlastima na jak miris plina u njegovom dvorištu. No, niko na to nije obraćao pažnju ili nije htio. Sve do trenutka kada su 26. avgusta vatrogasci došli u njegovu ulicu. I policija. I kola hitne pomoći. Konačno.
Nažalost, za ovog čovjeka je bilo prekasno. Preminuo je od posljedica srčanog udara nakon što je vidio da mu se žena zapalila usljed eksplozije plina u susjednom dvorištu. Zadobila je teške povrede, 95 posto kože joj je izgorjelo. Dan kasnije i ona je preminula.
Ilegalna plinska stanica
U dvorištu pored kuće, u kojoj su supružnici živjeli i umrli, godinama je bila stanica za autoplin. Tu su se punili automobili ili plinske boce za privatne sisteme grijanja - pod upitnim sigurnosnim uslovima.
Tokom inspekcijskog nadzora 2020., nadležni organi su utvrdili da stanica ne poštuje sigurnosne propise i oduzeli su joj dozvolu za rad. Vlasnici su zatvorili kapije i nastavili da rade iza ograde - mušterijama se kao i ranije punio plin improvizovanim pumpama. Naravno, na crno.
Te subote navečer zapalio se plin koji je izlazio iz jedne takve improvizovane pumpe. Ne zna se šta je bio uzrok: cigareta, vrućina... Prvo je eksplodirala cisterna iz koje se plin punio u rezervoare, a kasnije su u zrak odletjela i burad sa komprimovanim gasom. Više od 50 ljudi je povrijeđeno.
Većina njih su spasioci koji su došli nakon prve eksplozije - vatrogasci, bolničari i policajci. Mnogi od povrijeđenih su u teškom stanju, a neki stradali u požaru su vojnim avionima prebačeni u inostranstvo, gdje se nalaze na liječenju u specijalnim klinikama.
Sve ovo probudilo je sjećanja na katastrofalni požar u bukureštanskom noćnom klubu Colectiv 2015. Tada je poginulo 65, uglavnom mladih ljudi, a oko 150 je povrijeđeno. Vlada pod socijaldemokratskim premijerom Viktorom Pontom morala je da podnese ostavku nakon masovnih uličnih protesta.
Katastrofa Krevedije se mogla izbjeći. Ono što se desilo u Krevediji kod Bukurešta još je jedna od mnogih simptomatičnih situacija za Rumuniju. Kako piše Deutsche Welle (DW), državne institucije su potpuno deprofesionalizovane - kroz korupciju, politizaciju i partijske intrige, nepotizam, nekompetentnost ali i ravnodušnost.
"Nemam više zraka!"
U Rumuniji kuće izgore do temelja, jer su putevi koji vode do njih često loše isplanirani i preuski da bi vatrogasna vozila mogla da uđu. Kola hitne pomoći stižu tri puta kasnije nego što je predviđeno protokolom, jer su mnogi putevi ka udaljenim općinama, koji su deklarisani kao asfaltirani, zapravo teško prohodni seoski ili šumski putevi. Umjesto toga, asfaltom su popločana dvorišta ili avenije koje vode do veleljepnih kuća dobro povezane seoske elite.
Pacijenti umiru u bolnicama, jer su im rane zaražene klicama koje su se nastanile u zidovima soba ili zato što bolesnike ignorišu upravo oni koji bi trebalo da se brinu o njima i da ih spašavaju.
Sredinom augusta ove godine mlada žena preminula je u bolnici u Botošanu, gradu 450 kilometara sjeverno od Bukurešta, u blizini granice s Ukrajinom.
Riječ je o 25-godišnjoj majci troje djece. Bila je u trećem mjesecu trudnoće kada je primljena uveče s bolovima i obilnim krvarenjem. Preminula je sedam sati kasnije, jer niko nije intervenisao da joj pomogne tokom noći.
"Nemam više zraka", bila je njena posljednja poruka porodici.
Doktori i bolničko osoblje okrivljuju jedni druge, a sve istražuje javni tužilac.
Samo nekoliko sedmica ranije, u julu ove godine, odbili su da mladu ženu u poodmakloj trudnoći prime u bolnicu - porodila se na trotoaru. Slučaj, koji je pored sumnje na zanemarivanje, izazvao sumnju i na moguću diskriminaciju. Žena naime pripada romskoj manjini.
"Nemoj da bespotrebno blokiraš liniju"
Uvijek iznova ovakvi i slični incidenti izazivaju užas. Tinejdžerka (15) koju je kidnapovao seksualni prestupnik uspjela je da pozove hitnu pomoć, ali su joj samo odbrusili: "Nemoj da bespotrebno blokiraš liniju". Malo kasnije ubio ju je njen kidnaper.
U Rumuniji istraživački novinari redovno otkrivaju slučajeve u kojima se starije osobe i osobe s invaliditetom zatvaraju u objekte nalik logorima u užasnim uslovima. Ovi "domovi" često dobijaju ozbiljnu finansijsku podršku politike, ali novac nestaje u mračnim kanalima korupcije i nepotizma.
Rumunska štampa je donedavno pratila slučaj drogiranog mladog vozača koji je uletio u grupu mladih turista u jednom crnomorskom gradu. Dvije osobe su poginule, a nekoliko je hospitalizovano s povredama.
Vozača su ranije dva puta zaustavljali policajci koji su ignorisali njegovo očigledno problematično ponašanje. Nije bio podvrgnut testu na drogu i dozvoljeno mu je da nastavi da vozi. Sada se o tome vodi istraga.
Svi su znali o čemu se radi
No, da se vratimo na nedavnu katastrofu. Eksplozije i požar desili su se na lokaciji koja nije imala dozvolu za rad tri godine. O neregularnostima na plinskoj stanici obaviješteno je sedam državnih institucija. Svi su znali o čemu se radi.
No, posao s tečnim gasom u Krevediji je nastavio da cvjeta. Prije tri godine, otac glavnog akcionara kompanije postao je gradonačelnik (za vladajuću Socijaldemokratsku partiju - PSD) grada na jugu Rumunije. Od tada se promet kompanije udesetostručio. Izvor ovog komercijalnog uspjeha bili su velikodušni ugovori s javnim institucijama.
Državne institucije izbjegavaju da kontrolišu takve kompanije kako ne bi ometale poslovanje. Često su inspektori bivši bliski saradnici utjecajnih političara. Nezakonite radnje se ne kažnjavaju. Ako pak neki inspektor ima hrabrosti da iznese pritužbe, često ga "umiruju": "Prijatelju, gledaj svoja posla, hoćeš li da te odvedemo na kraj svijeta?"
Tako da u većini slučajeva, tragedije u Rumuniji dolaze na kraju dugog i složenog lanca korupcije. Oni koji su u sve to umiješani vjeruju da nikada neće biti razotkriveni i da mogu da rade šta im je volja. Posmatrači čak govore o državnom saučesništvu i mafijaškim strukturama u državnim institucijama, piše DW.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
