Rusija dostavila SAD-u listu zahtjeva za mir u Ukrajini: Utvrditi "korijenske uzroke" rata

Kako navode izvori, ruski zahtjevi su široki i uglavnom slični ranijim zahtjevima koje je Moskva postavila Ukrajini, SAD-u i NATO-u. Među njima su zabrana članstva Ukrajine u NATO-u, zabrana raspoređivanja stranih trupa u Ukrajini te međunarodno priznanje ruskih aneksija Krima i četiri ukrajinske oblasti.
Rusija već godinama insistira na tome da SAD i NATO razmotre, kako ih nazivaju, “korijenske uzroke” rata, među kojima je i širenje NATO-a na istok.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump čeka odgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina na prijedlog o 30-dnevnom primirju, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski označio kao prvi korak ka mirovnim pregovorima. Međutim, Putinova spremnost na eventualni sporazum o prekidu vatre i dalje je neizvjesna.
Dio američkih zvaničnika i analitičara strahuje da bi Putin mogao iskoristiti primirje kako bi dodatno podijelio SAD, Ukrajinu i Evropu, čime bi oslabio pregovaračke pozicije zapadnih saveznika.
Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je da su nedavni razgovori ukrajinskih i američkih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji bili konstruktivni te da bi privremeno primirje moglo poslužiti kao osnova za širi mirovni sporazum.
Moskva je tokom protekle dvije decenije više puta iznosila slične zahtjeve u pregovorima sa SAD-om i Evropom, uključujući razgovore s Bidenovom administracijom krajem 2021. i početkom 2022. godine, kada su ruske trupe bile nagomilane na ukrajinskoj granici, neposredno prije invazije.
Iako su SAD odbacile neke od ruskih zahtjeva, pokušale su spriječiti rat pregovorima o određenim tačkama. Ti pokušaji nisu uspjeli, a Rusija je 24. februara 2022. pokrenula invaziju.
Posljednjih sedmica američki i ruski zvaničnici ponovo su spominjali nacrt sporazuma iz Istanbula iz 2022. godine kao moguću osnovu za nove mirovne pregovore. Taj sporazum nikada nije usvojen, ali je uključivao ključne ruske zahtjeve – odustajanje Ukrajine od NATO-a, trajni nuklearno-neutralni status te rusko pravo veta na pomoć Ukrajini u slučaju rata.
Međutim, Trumpova administracija nije jasno definirala svoj stav o trenutnim pregovorima s Moskvom, dok su zvaničnici podijeljeni oko daljih koraka.
Stručnjaci ocjenjuju da Rusija ne traži samo dogovor sa Ukrajinom već i šire sigurnosne garancije sa Zapadom koje bi ograničile prisustvo NATO-a u Evropi. No, zapadne analize sugeriraju da Moskva nije spremna na stvarne ustupke, a da se njeni zahtjevi nisu promijenili decenijama.