Rusija pokazala moćnu vojnu bazu na Arktiku, najkraći put kojim raketama mogu doći do SAD-a
Imali su priliku vidjeti i ruski vojni avion koji je sletio po jakom vjetru i laganom snijegu, a zatim klizio po ledenom asfaltu. Činjenica da veliki četveromotorni avion Ilyushin Il-76 uopće može sletjeti na arhipelag Zemlje Franje Josipa usred Arktičkog okeana dokaz je rastuće vojne snage Moskve u ovom zabačenom dijelu svijeta na kojem je smještena moćna vojna baza.
Rusija je nedavno proširila pistu u svojoj zračnoj bazi Nagurskoye na dužinu od 3500 metara, što znači da ovdje mogu prizemljiti većinu svojih vojnih aviona, uključujući i lovce za patroliranje polarnim nebom.
General-major Igor Čurkin kazao je da na ovom dijelu i ruski teški strateški bombarderu mogu djelovati.
"Naravno da mogu", ponosno je rekao i pokazao informativni grafikon baze: "Pogledajte. U ovu bazu možemo spustiti sve vrste aviona".
Gradnja baze, poznate kao Arktički trolist, dovršena je 2017. godine. Nalazi se samo 257 kilometara istočno od najistočnijeg dijela norveškog arhipelaga Svalbard što je zapravo teritorija NATO-a.
Ruska vojna baza je odlična za praćenje aviona NATO-a
Ova nova baza je izgrađena za smještaj 150 vojnika i cilj joj je osigurati da ruska sjeverna flota bude autonomna i samodostatna. Sve je to dio onoga za šta predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da je ključni napor u ojačavanju prisutnosti Moskve na Arktiku.
Ova baza ima ono što Rusi opisuju vrhunskom ruskom stanicom za praćenje kretanja NATO brodova i aviona. Komandant vazduhoplovstva je kazao da često prate američke i druge avione za koje smatraju da su neprijateljski.
"Upravo smo jučer vidjeli NATO-ov izvidnički avion. Pratili smo ga četiri sata prenoseći sve informacije višem komandnom centru, položaj aviona i njegovu putanju, u kojem je smjeru krenu. Neprijatelj neće ostati neprimijećen", rekao je Čurkin.
Takmičenje Rusije i Amerike
S druge strane, Bijela kuća sve zabrinutije posmatra ruska vojna ojačanja pogotovo na Arktiku.
Putin je u četvrtak zaprijetio da će izbiti zube stranim neprijateljima koji žele odgristi dijelove ruskog teritorija. Ne imenujući i ne navodeći nikoga, Putin je rekao da se kritičari žale da ogromni energetski resursi pripadaju samo Rusiji i da je jedino rješenje razvoj ruskih oružanih snaga.
"Oni bi trebali znati, oni koji će to učiniti, da ćemo svima izbiti zube kako više ne bi mogli gristi, a ključ za to je razvoj naših oružanih snaga", rekao je Putin.
Prema UN-ovom zakonu o moru (UNCLOS), obalne države s teritorijem unutar Arktičkog kruga imaju nadležnost eksploatisati prirodne resurse u krugu od 200 nautičkih milja od svojih obalnih polaznih crta. Međutim, mogu pod određenim uslovima zatražiti kontrolu nad većim dijelom morskog dna.
U martu ove godine Moskva je od UN-a zatražila da proširi svoje granice u međunarodno more.
Glavni razlog povećanja napetosti na Arktiku je globalno zagrijavanje. Kako temperature rastu, a polarne ledene kape se tope, veći dio Arktika postaje dostupan i za vojne operacije i ekonomske aktivnosti. Rusija je brzo shvatila da će njen krajnji sjever uskoro postati nova granica, pa je razvila glavnu strategiju za razvoj tog područja.
Pretenzije Moskve na Arktik nisu bez osnove jer je oko 53 posto obale Arktičkog okeana ruski teritorij.
Dmitri Trenin, direktor istraživačkog Carnegie Moskovskog centra, rekao je da se veliki dio ruskih interesa zaista odnosi na ubiranje "ekonomskog bogatstva" tog područja.
Utrka za Arktikom već je dovela do sporova između Rusije i NATO saveznika.
Ovo takmičenje između Rusije i Zapada vjerovatno će potrajati, smatra Trenin, a kako kaže razlog je jednostavan.
"Treba iskoristiti stvari, područja na kojima možete zaraditi stvarni novac, puno resursa je tamo dostupno, prirodni plin i rijetki metali", pojasnio je.
Međutim, posebno je naglasio da u ekspanziji Rusije na Arktiku postoji i moćan vojni element.
"Ukoliko pogledate globus, a ne kartu, shvatili biste da najkraći put između američkih i raketnih baza i ruskih ciljeva nije preko Atlantika nego Arktika i slično", poručio je Trenin.
