Rusija zatražila garancije da Ukrajina nikad neće ući u NATO, Amerika odbacila prijedlog
Pregovori u Ženevi održani su na inicijativu ruske strane. Podsjetimo, 17. decembra Ministarstvo vanjskih poslova Rusije objavilo je nacrt sporazuma sa NATO-om i Sjedinjenim Američkim Državama o sigurnosnim garancijama.
Prema uslovima Ruske Federacije, SAD ne bi trebalo da stvaraju vojne baze na teritoriji zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza koje nisu članice NATO-a, a alijansa treba da prestane da se širi prema istoku. Ruski portparol Sergej Rjabkov nazvao je pregovore "teškim".
"Razgovor je bio težak, dug, veoma profesionalan, dubok, konkretan, bez ikakvih pokušaja da se bilo šta uljepša, da se izbjegnu oštri uglovi. Stekli smo utisak da je američka strana veoma ozbiljno shvatila ruske prijedloge, izvršila njihovu dubinsku analizu", rekao je diplomata.
On je kazao da su Moskvi potrebne garancije, a ne obećanja. Naglasio je da je nepristupanje Ukrajine i Gruzije NATO-u pitanje nacionalne sigurnosti Rusije.
"Apsolutno je imperativ za nas da osiguramo da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a. Željeli bismo da se formula usvojena na samitu u Bukureštu 2008. godine povuče i zamijeni sa sljedećom: 'Ukrajina i Gruzija nikada neće postati članice NATO-a", rekao je Rjabkov.
S tim u vezi dodao je da su Rusi umorni od praznih obećanja, poluobećanja, od pogrešnog tumačenja te da ne vjeruju SAD-u.
"Potrebne su nam čvrste garancije, pravno obavezujuće garancije, ne obećanja, već garancije", rekao je Rjbakov.
On je naglasio da je Moskva detaljno objasnila Washingtonu logiku svojih prijedloga i objasnila zašto je dobijanje zakonskih garancija o neširenju NATO-a apsolutni imperativ. Drugim ključnim pitanjima Rusija smatra dobijanje zakonskih garancija o nerazmeštanju udarnog naoružanja u blizini ruskih granica, kao i odbijanje "materijalnog razvoja teritorije država koje su pristupile NATO-u za period nakon 1997. godine".
Prema riječima zamjenika ministra vanjskih poslova, bez napretka na ovim temama rad na drugim aspektima biće upitan. Vojni blok, istakao je Rjabkov, treba da napravi korak prema ruskim prijedlozima za bezbjednosne garancije, a ne obrnuto.
S druge strane Sherman je rekla da su Sjedinjene Američke Države na razgovorima o sigurnosnim garancijama jasno stavile do znanja da su spremne razgovarati o postavljanju projektila u Evropi, ali da se ne slažu sa ograničenjima za prijem novih zemalja u NATO. Ona je naglasila da se pregovori o bezbjednosnim pitanjima ne mogu završiti u kratkom roku - za dane ili sedmice.
"Danas je vođena diskusija kako bismo bolje razumjeli jedni druge, kao i međusobne prioritete i brige. To nije bilo ono što se zove pregovori”, rekla je.
Prema njenim riječima, SAD su ponudile Rusiji da se sastanu kako bi uskoro ponovo razgovarali o tom pitanju.
Kako je kazala Sherman, tokom razgovora američka strana je ruskoj nagovijestila da će posljedice invazije na Ukrajinu biti mnogo teže nego 2014. godine. Dodala je da SAD definišu deeskalaciju kao povratak ruskih vojnika u njihove kasarne ili obavještavanje SAD-a o tome koje se vježbe izvode u Rusiji i koja je njihova svrha.
"Oni mogu dokazati da nemaju namjeru invazije tako što će vratiti trupe u kasarne ili nam reći koje se vježbe izvode i koja je njihova svrha", rekla je američka glasnogovornica. Ona je dodala da SAD još ne znaju da li je Rusija spremna za ovu vrstu deeskalacije.
Sastanak između ruske i američke delegacije trajao je oko 7,5 sati a održao se iza zatvorenih vrata.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
