Knjiga Christophera Stewarta opisuje put kojim je Arkan, za neke u Srbiji i dalje narodni junak, prošao od običnog kriminalca pa do prvog čovjeka zloglasnih odreda smrti Tigrova koji su ubijali, silovali i pljačkali diljem Balkana devedesetih godina prošlog stoljeća.
U ranim dvadesetim godinama života Arkan je kao sitni kriminalac otišao u Evropu, gdje je postao jedan od najuspješnijih pljačkaša banaka. Međutim, on je u inozemstvo otišao,- kaže autor knjige Lov na tigra Chsristopher Stewart, s blagoslovom tadašnje jugoslavenske Službe sigurnosti koja mu je obećala, krivotvorene putovnice i druge potrebne resurse koji su mu omogućili da bude uspješan kriminalac na Zapadu.
Zauzvrat Arkan je pristao da za potrebe te službe bude profesionalni ubica, da likvidira osobe koje je tadašnji režim smatrao neprijateljski raspoloženima političkim disidentima. To mu je omogućilo da postane nevjerojatno uspješan pljačkaš banaka, koji bi uvijek pronašao način kako da pobjegne iz zatvora ako bi bio uhapšen.
Christopher Stewart kaže da je Arkan za Titovu vladu ubio brojne političke disidente. Autor u knjizi opisuje jedan slučaj kad je Ražnjatović noćima čekao na krovu da ubije jednog disidenta.
"To se dogodilo u Njemačkoj. Na meti je bio jedan albanski disident s Kosova. Bio je jedan od filozofskih mislilaca koji su stajali iza prvih albanskih disidenata. Tito je želio da bude likvidiran, kako bi zaustavio bilo kakav oblik etničke podjele. I Arkan se smjestio na krovu zgrade gdje je Albanac stanovao. I konačno nakon nekih sedmicu dana on se pojavio, ali nije došao sam, već s većom skupinom ljudi. Nije znao što da radi. Nazvao je Državnu sigurnost i rekao 'ubit ću ih sve'. Odgovorili su mu 'ne, to bi izazvalo preveliku buku, moraš čekati'. I Arkan je čekao i čekao i naposljetku spomenuti Albanac je izišao iz svoje zgrade. Arkan ga je ubio i potom jednostavno nestao kao i nakon drugih ubistava".
Lov na tigra predstavlja svojevrsnu kombinaciju istraživačkog novinarstva i dobro napisanog trilera. Stewart je početkom devedesetih i osobno imao "bliske susrete" s Arkanovim paravojnim snagama na putu po Jugoslaviji. Knjiga na neki način predstavlja informativno štivo ne samo za one koji žele shvatiti što se događalo na Balkanu tokom devedesetih već i zašto su savremene ratne zone postale tako okrutne i nasilne. Na početku ratova na Balkanu, piše Christopher Stewart, Milošević unajmljuje Arkana da formira paravojnu skupinu kriminalaca i nasilnika koje je nazvao Tigrovi.
U osnovi on je bio plaćen da s njima odlazi i etnički očisti mjesta kao što su Vukovar, Bijeljina itd. "Tigrovi su postali dopuna Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Njih se ciljano slalo da etnički očiste neko mjesto, zlostavljaju ljude, osakaćuju, da natjeraju sve u bijeg. Rezali bi ljudima nosove, uši, pravili su tzv. komore za mučenje, odvajali su žene i djecu od muškaraca, odvodili bi potom muškarce u šumu i sistematski ih ubijali. Takve užasavajuće priče događale su se prvo u Hrvatskojj, a potom u Bosni i Hercegovini."
Arkanova je kriminalna karijera okončana ubistvom u beogradskom hotelu Intercontinental 2000. godine, međutim, kaže Christopher Stewart, među mnogim Srbima on se i danas doživljava kao junak.
Iako su mnogi mlađi ljudi u Srbiji okrenuti prema Evropi, još uvijek postoji jedna čežnja za jačom Srbijom, vremenom kad je Milošević bio na vlasti i kad je Srbija bila snažna u regiji. To je, po autoru, i razlog da je ovaj kriminalac koji je uspješno plivao nemirnim jugoslavenskim vodama dosegnuo kultni status poput rok zvijezde.
Knjigu Christophera Stewarta "Lov na tigra: Brzi život i nasilna smrt najopasnijeg čovjeka na Balkanu" objavila je izdavačka kuća St. Martin Press iz New Yorka.
