Samantha Power se vraća u američku administraciju: Pisala o genocidu i izvještavala o ratu iz BiH
Iz njegovog tranzicijskog tima su naveli da će ona kao administratorica SAD-a sarađivati s partnerima na suzbijanju pandemije, podizanju ranjivih zajednica, borbi za vrijednost svakog čovjeka i unapređivanju američkih ideala i interesa širom svijeta.
O njenom imenovanju su se oglasili i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris te predsjednik Joe Biden.
"Iz prve ruke poznajem neuporedivo znanje i neumornu posvećenost principijelnom američkom angažmanu koji iznosi za stol, a njena stručnost i perspektiva bit će ključni dok naša zemlja ponovo potvrđuje svoju ulogu lidera na svjetskoj sceni. Kao administrator USAID-a, ambasadorica Power će biti moćna sila za podizanje ugroženih, uvođenje nove ere ljudskog napretka i razvoja i globalno napredovanje američkih interesa", kazao je Biden.
Inače je za vrijeme vlasti Donalda Trumpa budžet za funkcionisanje USAID-ove organizacije smanjen, a na mjesto administratora su bili imenovani politički podobni ljudi s veoma malo iskustva i znanja za obavljanje svih potrebnih dužnosti.
I ranije su brojni mediji, među kojima i oni američki, pisali o Power i, između ostalog, njenoj povezanosti s Bosnom i Hercegovinom.
Tako je The New York Times u jednom tekstu spomenuo kako se ona deklariše kao "dijete Bosne" navodeći da je u našoj zemlji, u koju je došla 1993. godine, boravila kao reporterka za vrijeme rata.
Ona je tada, kako kaže, svjedočila stravičnim zločinima.
"Ljudi su u BiH ubijani zbog onoga što jesu, a ne zbog onog što su učinili. Na tom mjestu se genocid nikad više ne bi smio ponoviti, a ono što je bilo još šokantnije za mene jeste činjenica da američka vlada to nije htjela zaustaviti", kazala je jednom prilikom Power.
Ona je kao 23-godišnja studentica sa Yalea otišla u BiH u vrijeme njenog najgoreg perioda, a to iskustvo je pretočila u knjigu o genocidu u našoj državi koju je nazvala "A Problem From Hell" (Problem iz pakla) gdje je sugerisala kako je današnje viđenje američke moći nastalo u BiH.
Uvijek je naglašavala da je njena predanost ljudskim pravima, pravdi, sprečavanju masovnih zločina i pomirenju nakon sukoba izrasla iz izvještavanja o ratu u Bosni i Hercegovini.
"Bila sam svjedokinja sistematskog pokolja 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka", govorila je tada.
U SAD se vratila sredinom 90-ih kada je pogodilo novo istraživanje svih zločina koji su se desili u Holokaustu.
Kako je kazala, konstantno ponavljane riječi "nikad više" (da se ponovi) postale su usputne rečenice onih na vlasti, a za njene uši su izgledale poput izrugivanja shodno brojnim političkim neuspjesima kojima je svjedočila u BiH.
