Saudijska ofanziva u punom obimu: Diplomatski bum i vizija koja traži drastičnu promjenu imidža

Decenijama unazad, Saudijska Arabija predstavljala je državu koja je u nekoliko navrata pokušavala ostvariti utjecaj koji će se ogledati kroz veće i jače prisustvo države na Bliskom istoku, ali i znatno šire u Aziji i Africi. Ministri vanjskih poslova kao i kralj Salman, od 2015. do 2017. godine često su bili gosti kako u azijskim državama, tako i u afričkim.

Političarima, ali i medijima naročito je bila interesantna diplomatska turneja kralja Salmana 2017. godine kada je sa delegacijom koja je brojala 600 zvaničnika proveo mjesec dana na turneji po azijskim zemljama.

Kralj se najviše zadržao u Indoneziji, Maleziji, Brunejima i Maldivima, većinski sunitskim zemljama koje su zvaničnici Saudijske Arabije nastojali privoliti na stvaranje ekonomskog i političkog fronta koji bi prije svega trebao biti usmjeren prema Iranu.

Međutim, saudijske diplomatske aktivnosti gotovo u potpunosti su prekinute godinu kasnije kada se dogodio, sada već čuveni slučaj, ubistva novinara Jamala Khashoggija koji je 2. oktobra ušao u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu. Ispostavit će se da iz tog konzulata više nikada neće ni izaći, a turske i obavještajne službe drugih zemalja započele su istragu o tome ko je zapravo ubio poznatog novinara.

Svojevrsna izolacija za Saudijsku Arabiju započela je već tada, a istraga CIA-e i drugih službi pokazala je kako tragovi ovog ubistva vode sve do prijestolonasljednika Bin Salmana. Saudijski zvaničnici su odbacili otpužbe, a odbacivao ih je i tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump koji se usprotivio izvještajima CIA-e.

"Spasio sam mu stražnjicu. Uspio sam natjerati Kongres da ga ostavi na miru. Uspio sam ih natjerati da prestanu", navodi se u knjizi istraživačkog novinara Boba Woodwarda koji se posebno osvrnuo na relacije između Trumpa i Saudijske Arabije.

Zaokret dolaskom Bidena

Dok se Trump nalazio na čelu Sjedinjenih Američkih Država, Saudijska Arabija je, može se tako reći, imala komotnu poziciju prema Washingtonu. Međutim, promjene u Kongresu, dolazak Bidena u Bijelu kuću, ali i niz geopolitičkih promjena kojima već godinama svjedočimo, natjerali su Saudijce na promjenu vanjskopolitičkog pristupa.

To se prije svega odnosi na relacije sa Sjedinjenim Američkim Državama. Predsjednik Joe Biden od samog početka mandata nije pokazivao pretjeranu simpatiju prema prijestolonasljedniku Salmanu, a u pozadini cijelog sukoba svakako je bio slučaj sa ubijenim Khashoggijem što je Biden nekoliko puta potencirao i tokom svoje predizborne kampanje.

Međutim, svjesni činjenice da je Bin Salman šef saudijske vlade, američki zvaničnici su krajem 2022. godine saopćili kako prijestolonasljednik zbog svoje pozicije prema međunarodnom pravu ima imunitet, čime je tužba Khashoggijeve zaručnice pred američkim sudovima pala u vodu.

"Jamal je danas ponovo umro", rekla je njegova zaručnica.

Iako je Bidenova administracija prihvatila da se i pored brojnih neslaganja sa saudijskim zvaničnicima treba razgovarati, tenzije između Washingtona i Rijada ostale su prisutne sve do danas. Saradnja, naročito u vojnom pogledu, i dalje postoji, ali slanje otrovnih strelica iz Bijele kuće prema Saudijskoj Arabiji sve je češći slučaj.

Saudijska diplomatska iznenađenja

Pored toga što se tenzije mogu posmatrati i kroz lični odnos Bin Salmana i Bidena te njegove administracije, napetosti se definiraju i kroz diplomatske aktivnosti Saudijske Arabije na koje Washington u najmanju ruku ne gleda blagonaklono, ali koje u ovom trenutku Saudijskoj Arabiji osiguravaju značajno bolju poziciju u regiji, ali i svijetu.

Vjerovatno najveći šok koji je Saudijska Arabija mogla prirediti svom savezniku Sjedinjenim Američkim Državama odnosi se na to da je država odlučila relaksirati odnose sa Iranom.

Dva regionalna suparnika tako su nakon dužeg perioda, u kojem su preovladavale međusobne optužbe i napetosti koje su se naročito pokazale na teritoriji treće zemlje - Jemena, gdje su Teheran i Rijad podržavali suprotne strane, odlučili obnoviti diplomatske veze te otvoriti ambasade u glavnim gradovima.

Dogovor između zemalja postignut je u martu, a najviše od svega je interesantno da je dogovoru zapravo posredovala Kina koja je i ovim sporazumom potvrdila kako želi ojačati svoj utjecaj na području Bliskog istoka i time stvoriti dodatnu glavobolju za Washington.

Naravno, dogovor Saudijske Arabije i Irana osim na papiru morat će se dokazati i u praksi, a godine nakupljenih problema gotovo je nemoguće riješiti preko noći. Pored bilateralnih odnosa, Saudijska Arabija kroz dogovor sa Iranom nastoji riješiti probleme i u regiji, a naročito one koji se odnose na situaciju u ratom zaraćenom Jemenu.

Ova država godinama se smatra kao bojnim poljem u kojem se indirektno bore upravo Saudijska Arabija i Iran. Dok iranski zvaničnici podržavaju Huti pobunjenike, Saudijska Arabija podržavala je vladu uspostavljenu u glavnom gradu Jemena. Ipak, relaksacija odnosa između Teherana i Rijada, omogućila je Saudijskoj Arabiji da pokrene niz aktivnosti koje bi trebale dovesti do potpunog prekida sukoba i kreiranja rješenja za stabilniji mirovni sporazum.

"Fotografija koja se pojavila na naslovnoj strani jemenskih medija bila je bez presedana. Na njemu je prikazan susret političkog vođe Huti pobunjenika Mehdija al-Machata i saudijskog ambasadora Mohammeda Al Jabera", stoji u izvještaju medija.

Nakon pregovora u Sani, uslijedila je i najveća razmjena zarobljenika između zaraćenih strana čime je Saudijska Arabija zaradila još jedan plus u svojoj diplomatskoj knjižici.

Osim Jemena, zvaničnici Saudijske Arabije posebno su aktivni i u Sudanu gdje već mjesecima bukti sukob između dvije vojne formacije.

Uz Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija predstavlja najvećeg inicijatora mirovnih rješenja u ovoj zemlji. Također, Kraljevina je najavila organizaciju međunarodne konferencije koja bi trebala osigurati pomoć razorenom Sudanu.

Zvaničnici Saudijske Arabije tako će za istim stolom okupiti predstavnike Egipta, Njemačke, Evropske unije, agencije UN-a, ali i Katara, države sa kojom je Rijad dugo vremena bio u lošim odnosima.

Pored Sudana i Jemena, predstavnici Saudijske Arabije posebno su se aktivirali i na području Libana, ekonomski i politički potpuno razorene države koja godinama kuburi sa uspostavljanjem adekvatnog sistema upravljana.

Ministar ekonomije Saudijske Arabije nakon dugo vremena za istim stolom sjedio je upravo sa ministrom iz Libana te su dogovorili značajnu finansijsku pomoć koja bi dugoročno trebala osigurati stabilnost Libana.

"Ministri ekonomije Libana i Saudijske Arabije postigli su sporazum o poboljšanju ekonomske i trgovinske razmjene između dvije zemlje. Sporazum se smatra pozitivnim korakom ka ponovnoj izgradnji odnosa između dvije zemlje", naveli su u zajedničkom saopćenju.

U nizu posjeta i uspostavljanja veza koje relaksaciju znače, vjerovatno je i najvažnija ona koja se odnosi na posjetu sirijskog predsjednika Bashara al Assada samitu Arapske lige koji se održao upravo u Saudijskoj Arabiji. Nakon dužeg perioda izolacije, upravo je Saudijska Arabija pružila ruku Assadu te ga pozivom na sastanak Arapske lige ponovo učinila relevantnim faktorom.

Nafta i Ukrajina kao razlozi zašto je Saudijska Arabija ponovno popularna

Naravno, diplomatske aktivnosti Saudijske Arabije i ponovni uspon Mohammeda bin Salmana nisu pali sa neba te je njima prethodio niz geopolitičkih poteza koji su Saudijsku Arabiju vratili u fokus svijeta. Ruskom agresijom na Ukrajinu, odnosi između Istoka i Zapada drastično su se promijenili, a Rusija kao država koja spada među vodeće zemlje izvoznice nafte gotovo preko noći je postala nepoželjan partner.

Nedostatak ruske nafte Zapad je morao nadomjestiti drugim izvorima, a svakako je da je Saudijska Arabija jedna od zemalja od koje je zatraženo da poveća proizvodnju.

Takav položaj doveo je saudijskog naftnog giganta Aramco do toga da je u martu ove godine saopćio kako je tokom 2022. godine ostvario zaradu od 161 milijardu dolara što je najveća ikada zabilježena dobit kompanije u historiji.

"Dobit kompanije porasla je za 46,5 posto u poređenju sa rezultatima kompanije za 2021. godinu od 110 milijardi dolara. Aramco je stavio svoju proizvodnju sirove nafte na oko 11,5 miliona barela dnevno u 2022. godini", navodi se u analizi.

Međutim, ono što treba uzeti u obzir je i činjenica da je Saudijska Arabija članica organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC+ te da godinama kroz ovu organizaciju sarađuje sa Ruskom Federacijom.

Kako je Rusija najavila smanjenje proizvodnje nafte, takvu odluku slijedila je i Saudijska Arabija što je izazvalo veliko negodovanje Sjedinjenih Američkih Država koja je ranije upozorila Rijad da ne bi trebao donositi odluke koje će ugroziti tržište i cijene nafte.

Početkom juna, Rijad je na sastanku OPEC-a najavio dodatno smanjenje proizvodnje nafte za milion barela dnevno što je znak kako Saudijska Arabija kroz ovaj proces nastoji utjecati na cijene nafte i time obezbijediti dodatni i za državu neophodan profit.

"Prijestolonasljednik želi da Biden i svi ostali u Washingtonu poštuju suverenitet i pravo Saudijske Arabije da donosi odluke koje unapređuju nacionalne interese zemlje. Iako prijestolonasljednik želi da sarađuje sa Washingotonom, istovremeno ne želi da bilo ko u SAD-u gleda na Saudijsku Arabiju kao na američku marionetsku državu", navodi Business Insider.

Ovaj potez, iako u teoriji zvuči potpuno logično, na tržištu baš i nije izazvao pretjerani šok, a analitičari smatraju kako Saudijska Arabija rizikuje da izgubi veliki dio tržišta zbog poigravanja sa proizvodnjom nafte.

Rizici postoje, ali je dugoročni plan mnogo važniji

Pored brojnih problema koje ovakva vrsta balansiranja i trgovine može donijeti Saudijskoj Arabiji, cilj koji su sebi zacrtali zvaničnici ove države važniji je od svih potencijalnih opasnosti koje se nalaze na ovom putu.

Prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, ali i drugi saudijski zvaničnici predstavili su i zvanično plan razvoja države pod nazivom "Vizija Saudijske Arabije 2030" koja ujedno predstavlja mapu puta u oblastima razvoja ekonomije i drugih sektora za narednih 15 godina.

"Strategija ima za cilj diverzifikaciju ekonomije i smanjenje ovisnosti zemlje o prihodima od nafte, stvaranje mogućnosti za zapošljavanje mladih, poboljšanje standarda građana i promicanje društvene i kulturne promjene u zemlji", navodi se u pojašnjenju.

Naravno, najveću ulogu u ovom procesu imat će Fond javnih investicija koji predstavlja ujedno i najveći državni fond koji kontrolira upravo Bin Salman. Preko ovog fonda, otvorene su posebne ekonomske zone u Rijadu, Jazanu kao i Ras al-Khairu.

Kada je riječ o diverzifikaciji ekonomije, Saudijska Arabija nastoji ostvariti dodatnu zaradu u turizmu, sektoru zabave, proizvodnji te razvoju tehnologije.

"Kraljevina ima za cilj podržati umjetnost, muziku, film i pozorište pružajući mogućnost umjetnicima i izvođačima da pokažu svoje talente. Jedan od centralnih stubova Vizije je privatizacija državnih subjekata i promocija javno-privatnog partnerstva", objašnjavaju.

Ono što je interesantno u ovom projektu podrazumijeva se i osnaživanje žena pa je zbog toga Saudijska Arabija kroz različite reforme nastoji ženama osigurati mnogo bolje uslove što uključuje dozvolu vožnje automobila te proširenje mogućnosti za zapošljavanje

Naravno, kada se govori o zabavi, potrebno je spomenuti i posljednje aktivnosti Saudijske Arabije na polju nogometa.

Najveći državni fond odavno ulaže novac u Newcastle koji pravi odlične rezultate, a nedavno su najavili preuzimanje vlasništva nad četiri najveća kluba u državi. Ovaj potez doveo je i do dolaska igrača koje vjerovatno nismo mogli ni zamisliti da će jednog dana dio karijera provesti u Saudijskoj Arabiji. Put Bliskog istoka krenuo je Cristiano Ronaldo, a ubrzo ga je slijedio i Karim Benzema, a spominje se kako bi istim stazama trebao krenuti i N'golo Kante.

Da je "Vizija 2030" itekako važna za Saudijsku Arabiju dovoljno govori i činjenica da je država ukinula 35-godišnju zabranu rada kina u državi. Pored kina čiji su vlasnici stranci, Saudijska Arabija veliku pažnju nastoji posvetiti i domaćem tržištu te je sve aktivnija i na području filma gdje se novac nemilice troši na domaća filmska ostvarenja. Saudijski medijski konglomerat MBC, koji stoji iza ovog projekta, planira u filmsku industriju "upumpati" nevjerovatne 64 milijarde dolara.

Vizija Saudijske Arabije 2030. godine definitivno predstavlja projekat koji jasno pokazuje da rukovodstvo planira državu postaviti visoko na geopolitičkoj mapi svijeta. Međutim, da bi se unutrašnji planovi ostvarili, Saudijska Arabija u međuvremenu mora značajno vrijeme posvetiti "peglanju" imidža kroz vanjsku politiku.

Regionalne inicijative, diplomatske ofanzive saudijskih zvaničnika, balansiranja koja djeluju poprilično neprirodno te ponovno uspostavljanje veza o kojima se prije nekoliko godina nije ni sanjalo samo su dio strategije kojom Saudijska Arabija nastoji privući sve one koji bi se mogli uklopiti u viziju države kakvom je zamišlja prijestolonasljednik.

Uprkos nizu problema, Mohammed Bin Salman je na vrijeme shvatio kako je imidž mnogo važniji nego što se to može misliti i spreman je povući niz poteza koji će Saudijskoj Arabiji obezbijediti neophodni mir i pauzu u regionalnim i drugim vrstama obračuna.

Vizija u kojoj je potrebno učiniti sve pa i više od toga kako bi Saudijska Arabija postala centar svijeta zadatak je koji je u ovom trenutku mnogo važniji od bilo kakvog sukoba.