Sedam tehnoloških rješenja koja bi mogla biti adekvatan odgovor na klimatsku krizu

Naučnici tvrde da je porast prosječne temperature na planeti Zemlji uzrokovan prije svega emisijom štetnih gasova koji se zadržavaju u atmosferi. Od štetnih gasova najviše je prisutan ugljendioksid za koji se pretpostavlja da se njegova emisija od početka industrijske revolucije povećala za 50 posto. Potencijalno rješenje za ovaj problem je "hvatanje i skladištenje" ugljendioksida. Projekt koji ima za cilj prethodno navedeno je u Velikoj Britaniji nazvan NetZero Teesside (NZT). Nastoje da "uhvate" ugljendioksid koji nastaje industrijskom proizvodnjom i radom elektrana. Njihova ideja je da se ugljendioksid skladišti ispod morske površine i tvrde da se time više neće doprinositi efektu staklene bašte, objavio je Sky News.

Među značajno štetnim gasovima je i metan koji dobrim dijelom nastaje zbog uzgoja stoke. Nedavnom studijom je utvrđeno da dvije trećine metana nastaje poljoprivrednim aktivnostima. Kod krava je metan nusprodukt probave. Naučnici smatraju da bi crvene morske alge u tropskim krajevima mogle smanjiti emisiju metana za 80 posto i to ako bi bile dodatak hrani za stoku. Međutim, za 1,5 milijardi grla goveda trenutno ne postoji dovoljna količina ovih algi. Naučnici pokušavaju riješiti i ovaj problem.

Klimatske promjene se nastoje ublažiti i inovativnim načinom proizvodnje hrane. U cilju da se smanji emisija metana kao zamjena za stoku predlaže se uzgoj insekata. Oni su bogati proteinima i mogu se uzgajati bez potrebe za zemljištem ili vodom za njih, što je slučaj u stočarstvu. Osim proteinima, bogati su i drugim hranjivim materijama poput željeza, a koji su uglavnom sadržani u mesu. Pojedina naučna istraživanja sugerišu da u insektima postoje sve hranjive materije koje su potrebne ljudima.

Centar za zaštitu klime Univerziteta Cambridge je, između ostalog, predložio ponovno zamrzavanje polova. Predlažu i "ozelenjavanje" okeana kako bi se potaknuo rast biljki i algi koje mogu apsorbirati više ugljendioksida. S druge strane, pojedinim istraživanjima je upozoreno da bi to moglo izazvati velike poremećaje u ekosistemu okeana.

Tokom pandemije koronavirusa mnogi uredski poslovi se rade od kuće, što je smanjilo emisiju štetnih gasova koji nastaju transportom od kuće do radnog mjesta i obratno. Vožnja do i od radnog mjesta je jedan od najznačajnijih uzročnika proizvodnje ugljendioksida u razvijenim državama. U međuvremenu se razvila tehnologija za rad od kuće, ali se pretpostavlja da je ovakav način rada efikasan samo tokom ljeta u smislu zaštite okoliša. Zato se smatra da je tokom zime prihvatljivije da ljudi, radnici budu smješteni u jednoj zgradi, a ne u svojim domovima tj. u više objekata, jer je time smanjena potrošnja energije za grijanje.

Preporučuje se i veće korištenje data centara koji su osnova poslovanja velikih kompanija. Tvrdi se da je to doprinos smanjenju energije. Ali, data centri ovise o kvalitetnoj internetskoj vezi koja nije dostupna mnogim ljudima širom svijeta.