Šest osoba u borbi za mjesto kancelara Njemačke: Ovo su njihovi planovi

Kako bi sve ovo platili, iz CDU-a predlažu reformu sistema socijalne pomoći, uz oduzimanje novca od "osoba koje su pokazale manjak volje za pronalaskom posla."

Migracije su skoro Merza koštale, jer je odlučio da u Bundestagu predloži zakon kojeg bi podržao samo AfD, ekstremno desna stranka. Iako je insistirao da s njima neće sarađivati nakon izbora, za političke protivnike CDU-a je ovo bilo dovoljno da povežu Merza i njegovu stranku s radikalnim desničarima.

Ipak, Merz je, prema pisanju njemačkih medija, uvjeren da može nagovoriti buduće partnere da krenu u reformu imigracionog sistema, mada je dio njegovog prijedloga, vezan za odbijanje prihvatanja azilanata na teritorij Njemačke, neprihvatljiv za većinu drugih stranaka, te potencijalno nije u skladu s zakonom Evropske unije.

Ako bi uspio sastaviti koaliciju, Merz bi tako vratio na vlast CDU nakon četiri godine pauze, te postao prvi lider ove stranke nakon Angele Merkel koji bi preuzeo vlast u Njemačkoj.

Za to će mu, u zavisnosti od drugih rezultata, izvjesno trebati partnerstvo s jednom, a možda i više stranaka.

Olaf Scholz traži povjerenje, ali će ga teško dobiti

SPD je u ovu predizbornu kampanju ušao kao stranka koja je možda i najviše izgubila zbog loših odnosa unutar koalicije "semafor."

Scholz, kao lider SPD-a i kancelar Njemačke, nije uspio da zaustavi raspad koalicije i da moderira odnose između liberalnog FDP-a i Zelenih, a to je dovelo do rasta opozicionih stranaka, primarno CDU-a i AfD-a.

Tako će socijal-demokrate u izborni proces ući u "nokdaunu", iako je olakšavajuća okolnost za Scholza i njegovu stranku to da će CDU vjerovatno tražiti partnera upravo u njima kada se završe izbori.

Što se tiče konkretnih ideja, Scholz predlaže održavanje postojećih sistema uz blage promjene. Tako u kontekstu socijalnih usluga, SPD predlaže ukidanje pomoći za one koji "dugo vremena odbijaju poslove", ali uz povećanje minimalne plate na 15 eura po satu.

Najkontroverzniji prijedlog kojeg ima SPD je ukidanje takozvane "kočnice za dug", odnosno povećanje deficita u budžetu iznad zakonom propisane granice. Scholz je lobirao za ukidanje ove "kočnice" još tokom 2024. godine, ali nije za to dobio dovoljnu podršku.

U kontekstu migracija, Scholz i SPD žele ubrzati deportacije i generalno reformisati sistem, ali odbijaju prihvatiti radikalnije mjere koje predlažu CDU i AfD.

Alice Weidel će povesti AfD do drugog mjesta, ali od vlasti nema ništa

Jedna od liderki AfD-a Alice Weidel je kandidatkinja ove radikalno desne stranke za kancelarku, ali je ona kao političarka bila u drugom planu, jer je sav fokus bio na ekstremnim pogledima njene stranke.

Međutim, u posljednje vrijeme, uz pomoć milijardera Elona Muska, Weidel je došla u fokus medija, a nije joj trebalo dugo za prve kontroverzne izjave.

Weidel je u javnom prostoru umanjivala Holokaust, relativizirala nacistički režim kojeg je predvodio Adolf Hitler, te govorila da se "Njemačka treba riješiti svog kulta krivice."

Iza bombastičnih izjava, za koje se Weidel i njene stranačke kolege skoro pa nikada ne izvinjavaju, stoje izrazito radikalne politike.

AfD, između ostalog, predlaže masovne deportacije više miliona osoba, izlazak Njemačke iz Evropske unije, te "normalizacija" odnosa s Rusijom, to jeste ukidanje sankcija i ponovna kupovina prirodnog gasa.

Ipak, Weidel neće biti nova kancelarka Njemačke. Sve stranke u Njemačkoj su odbacile mogućnost saradnje s ovom strankom, citirajući njihove ekstremno desničarske stavove i poveznice s neonacističkim udruženjima, bez obzira na podršku od 20 posto, koliko predizborne ankete predviđaju stranci koju vodi.

Tri autsajdera koji bi mogli "skupo prodati kožu"

Van ove tri stranke, postoje još tri koje su istakle svoje kandidate za kancelara Njemačke. Tako su Zeleni istakli svog predsjednika Robert Habecka, a oni se nadaju da će ih CDU pozvati u koaliciju.

Zeleni vjerovatno neće imati dovoljno zastupnika u Bundestagu da budu jedini partner CDU-a, ali su po svojim stavovima itekako saglasni s konzervativcima, posebno otkad je Habeck "smanjio očekivanja" po pitanju klime i promijenio kurs stranke u kontekstu odbrane, zalažući se za više izdvajanja za odbranu.

Posebna tačka spajanja Zelenih i CDU-a je Ukrajina, odnosno podrška za ovu zemlju. Često su ove dvije stranke stajale na istoj strani po pitanju kritika Scholzu, bez obzira na činjenicu da su Zeleni bili aktivan član vladajuće koalicije sa SPD-om.

FDP i njihov lider Christian Lindner, kojem je Scholz dao otkaz i tako srušio "semafor" koaliciju, bore se za opstanak. U slučaju da FDP bude ispod cenzusa i ostane van Bundestaga, Lindner će najvjerovatnije napustiti mjesto lidera stranke, a bit će upitna budućnost ove liberalne partije.

Za kraj, BSW je nominovao svoju liderku Sahru Wagenknecht, po kojoj je i stranka dobila ime, za kancelarku Njemačke, ali i ova partija se, sudeći po predizbornim anketama, ne može mnogočemu nadati te će, u najboljem scenariju za njih, biti "jezičak na vagi" za vlast.

Činjenica da radikalni desničari zauzimaju petinu podrške među njemačkim stanovništvom prema anketama vjerovatno će olakšat post-izborne pregovore. Očekuje se da će prvi u razgovore ući CDU i SPD, ali ako Merz i Scholz ne dogovore stabilnu vlast, sve mogućnosti, osim saradnje s AfD-om, će biti potpuno otvorene.