Sjever Evrope je pod jakim ruskim pritiskom, istok krvari, a jedna zemlja plaća visoku cijenu
Helikopteri i dronovi zuje iznad njih, a okolo raste nova ograda, mjestimice visoka gotovo četiri metra, s bodljikavom žicom na vrhu i danonoćnim elektroničkim nadzorom.
Nove mjere imaju za cilj zaštititi Finsku od sve agresivnijih ruskih operacija. To uključuje valove migranata za koje Helsinki kaže da ih je posljednjih mjeseci poslala Moskva kako bi preplavili udaljene granice zemlje, piše The Wall Street Journal (WSJ).
Finska vjeruje da je priljev migranata, koji se nastavio čak i nakon što je prošle godine zatvorila granicu s Rusijom, dio hibridnog rata koji Moskva vodi kako bi zastrašila i testirala finske sigurnosne službe nakon što se ta nordijska zemlja prošle godine pridružila NATO-u.
Obnova sovjetskih krugova
Rusija je nakon toga najavila da će obnoviti sovjetske vojne utvrde duž granice. Neki Finci također vjeruju da Moskva stoji iza misterioznog oktobarskog kvara na plinovodu i telekomunikacijskom kabelu u Baltičkom moru.
Osim toga, Finska se brani od cyber napada i dezinformacija za koje vjeruje da ih priprema Rusija.
"Desetljećima smo mirno i ratno vrijeme smatrali odvojenim (razdobljima) Rubovi ovih koncepata polako zamagljuju (i pojavljuju se) nijanse sive između mira i rata. To je nova normala u suživotu s Rusijom", rekao je finski zastupnik Jarno Limnéll, koji je dugo upozoravao na rusku prijetnju Finskoj.
Odnosi Finske s Rusijom dugo su uglavnom bili oblikovani takozvanim Zimskim ratom između 1939. i 1940., kada je Finska slomila loše opremljene sovjetske trupe. Priče o tome prenosile su se kroz nekoliko generacija Finaca.
Rat je završio tako što je Finska prepustila goleme teritorije na istoku zemlje sovjetskom diktatoru Josipu Staljinu u zamjenu za očuvanje svoje neovisnosti.
Kraj "finlandizacije"
Finska, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 1.335 kilometara, od tada održava osjetljivu ravnotežu u odnosima s mnogo većim susjedom. Želio je izbjeći politike ili akcije koje bi Rusija mogla smatrati prijetnjom, ali je također spriječio Moskvu da mu se previše približi.
Nazvana "finlandizacija" tokom Hladnog rata, politika je postala simbol prilagodbe male države većoj zemlji kako bi se očuvala njezina nezavisnost. Međutim, ulaskom u NATO Finska je radikalno revidirala svoju politiku prema Rusiji, identificirajući Moskvu kao glavnog protivnika.
Za razliku od mnogih europskih vojski, Finska od otprilike 5,5 miliona uvijek je održavala opću vojnu obvezu za muškarce i obučava približno 20 000 regruta svake godine.
Dugi niz godina njezine su se snage obučavale zajedno s NATO-om, pa je pridruživanje savezu bilo relativno bez problema. U isto vrijeme, zemlja se ponosi svojom sposobnošću da se bori zimi i ima ogromne artiljerijske sposobnosti.
Od ruske invazije na Ukrajinu 2022., Finska je povećala vojnu potrošnju, povećavši svoj proračun za odbranu za više od dva posto i nabavivši američke raketne sisteme, izraelske protutenkovske sisteme i sustave protuzračne odbrane.
Zemlja se priprema rasporediti borbene avione F-35, koje će dobiti od SAD-a, u bazu udaljenu nešto više od 160 kilometara od granice s Rusijom.
Važna predsjednička razmjena
Promjena politike prema Rusiji bila je vidljiva i prošli mjesec, kada je predsjednik Sauli Niinistö, koji je bio poznat po čestim susretima s ruskim kolegom i opreznom pristupu Moskvi, napustio dužnost nakon dva šestogodišnja mandata.
Novi predsjednik Alexander Stubb signalizirao je spremnost za ukidanje finske dugogodišnje zabrane transporta nuklearnog oružja preko njezinog teritorija dok zemlja u potpunosti prihvaća novo članstvo u NATO-u i njegovu politiku nuklearnog odvraćanja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je dan prije Stubbove inauguracije da će Moskva ponovno uspostaviti dva vojna prstena duž granice s Finskom "kako bi neutralizirala prijetnje povezane s najnovijim širenjem NATO-a".
Ti su krugovi ukinuti kao dio sporazuma između Rusije i Zapada nakon završetka Hladnog rata. Ruske snage koje su tamo raspoređene sada su raspoređene u ratu u Ukrajini. U međuvremenu, prema finskim vlastima, Moskva se fokusira na hibridne oblike agresije.
"Sada imamo neprijateljske odnose s Rusijom, a to je veliki rizik, možda ne kratkoročno, ali dugoročno. Stvari su se promijenile,", rekao je Heikki Talvitie, dugogodišnji diplomat koji je bio ambasador u Moskvi tokom raspada Sovjetskog Saveza.
Prošlog oktobra presječeni su plinovod i telekomunikacijski kabel na dnu Baltičkog mora između Finske i Estonije. Finske vlasti okrivile su kineski teretni brod. Međutim, odnosi Helsinkija s Moskvom toliko su nestabilni da mnogi za incident još uvijek krive Rusiju. Istraga se nastavlja.
U međuvremenu se povećao protok migranata koji stižu iz Rusije. Situacija je kulminirala krajem godine, kada je u 30 dana od novembra do decembra granicu s Finskom prešlo gotovo hiljadu ljudi.
Finska optužuje ruske vlasti da mame migrante iz Sirije, Iraka i Somalije da pješice ili biciklom dođu do finske granice.
Eskalacija ruskih napada
Helsinki je zatvorio svoju granicu s Rusijom na neodređeno vrijeme u novembru, ali deseci ljudi još uvijek ulaze unutra, prelazeći snijeg i smrznute močvare. Hiljade njih čekaju u Rusiji da pređu granicu.
Tokom zime Rusija je također pokrenula niz kibernetičkih napada na finsku centralnu banku, poreznu upravu ili univerzitete.
"Ne vidimo znakove da Rusija mijenja svoje ponašanje. Naprotiv, informacije koje smo primili potvrđuju našu procjenu da Rusija nastavlja s hibridnom operacijom", rekla je ove godine ministrica unutrašnjih poslova Mari Rantanen.
U međuvremenu, Finska nastavlja graditi granični zid opremljen 24-satnim sistemom kamera. Graničari obavljaju redovite kontrole na novopostavljenim cestama koje prolaze paralelno s granicom.
Zatvaranje granice i povećana sigurnost naštetili su istočnoj finskoj graničnoj regiji, koja je već bila jedna od najsiromašnijih u zemlji. Lokalne tvrtke koje su opsluživale ruske turiste gube milion eura dnevno. Zatvaranje granice zaustavilo je i uvoz jeftinog drva iz Rusije.
Potreba vojske da nadzire istočnu Finsku osjetljivim radarom zakomplicirala je planove za izgradnju tamošnjih vjetroelektrana, rekao je čelnik regije Južni Savo, Pentti Mäkinen.
"Mala preduzeća izgubila su gotovo sve i trenutno se suočavaju s vrlo ozbiljnim problemima", dodao je Mäkinen.
Na najistočnijoj tački Finske, 76-godišnji Teuvo Maksimainen rekao je da gleda kako regija polako gubi stanovnike i kompanije kao rezultat zatvaranja granica. No, prema njegovim riječima, to je cijena koju Finci moraju platiti.
"Više nemamo izbora, ovo je Rusija s kojom živimo", kazao je Maksimainen.
