Nezavisnost Škotske bi za Ujedinjeno Kraljevstvo predstavljalo veći šok od nezavisnosti Irske prije jednog stoljeća.
Škoti su 2014. većinski glasali protiv nezavisnosti, ali Škotska nacionalna stranka (SNP) Nicole Sturgeon želi još jedan referendum ako pobijedi na izborima za škotski parlament 6. maja. Britanski premijer Boris Johnson više je puta odbio pozive SNP-a za referendum.
"Vjerujemo da bi građani Škotske trebali imati priliku na referendumu, kada završi pandemijska kriza, da odluče da li bi Škotska trebala biti nezavisna zemlja", piše u manifestu SNP-a objavljenom u četvrtak.
"Namjera SNP-a je da referendum bude u prvoj polovini petogodišnjeg mandata", ističu dodajući da će datum referenduma odrediti njihov "demokratski izabrani parlament".
Iako Johnson ima moć odbiti još jedno glasanje o nezavisnosti, vjerovatno bi se suočio s ustavnim sporom s Škotskom.
Predstavnici SNP-a su kazali da će škotski parlament, ako u maju osvoje većinu, izglasati referendumski zakon kojim se predlaže da pitanje na glasačkom listiću glasi: "Da li bi Škotska trebala biti nezavisna država?"
"Ne može biti moralnog ili demokratskog opravdanja da Boris Johnson ili bilo koja vlada Westminstera ometaju pravo naroda Škotske da sami odlučuju o svojoj budućnosti", ističu iz SNP-a.
Škotska nacionalna partija trenutno ima 61 od 129 mjesta u škotskom parlamentu, ali uz podršku pet zastupnika Zelenih, ima efektivnu kontrolu nad parlamentom.
Britanci dijele istog monarha otkako je James VI kralj Škotske postao Jakov I. kralj Engleske 1603. godine i formalna unija stvorila Kraljevinu Veliku Britaniju 1707. godine.
Ujedinjeno Kraljevstvo u cjelini glasalo je 52 posto naprema 48 posto za izlazak iz Evropske unije na referendumu 2016. godine, dok su Engleska i Wales glasali za izlazak, Škotska i Sjeverna Irska glasali su za ostanak.