Skriva li Rusija luksuznu palaču Vladimira Putina uz ometanje GPS-a?

Format tih signala je poznat i oni mogu biti umjetno stvoreni, naprimjer da bi se testirali mobilni telefoni.

"Tu mogućnost koristi spoofer kako bi emitirao pogrešne signale", dodao je.

Ako se signali emitiraju s većim intenzitetom nego što su signali navigacijskih sistema onda se na zemlji može prevariti navigacijske aparate. Onda spooferi određuju poziciju koju navode navigacijski aparati. Emitiranje takvih signala je najstrože zabranjeno.

"Ali to državne sigurnosne snage mogu koristiti za sprječavanje neke osobite opasnosti", kazao je Günther.

Obimna istraga

Tim Navalnog objavio dokumentarac o Putinovoj palači vrijednoj milijardu dolara

Spooferi se u međuvremenu mogu kupiti za nekoliko stotina dolara.

Slučajevi spoofinga se registruju širom svijeta, u nekim regijama, kao naprimjer na Crnom moru, to se događa posebno često. Jedan slučaj od 22. juna 2017. godina izazvao je međunarodnu pažnju.

Tanker Atria, koji plovi pod francuskom zastavom, upravo je bio na putu prema ruskom lučkom gradu Novorosijsku, ali GPS-aparat je pokazivao da se brod nalazi na aerodromu Gelendžik, 26 kilometara jugoistočno od Novorosijska. Kapetan je kontaktirao ostale brodove u okolini i pokazalo se da i drugi imaju isti problem. Američka ustanova za pomorstvo MARAD poslala je tada odgovarajuće upozorenje brodovima na tom dijelu Crnog mora.

Kako Rusija koristi spoofing kod Gelendžika?

Američka nevladina organizacija Center for Advanced Defense Studies, skraćeno C4ADS, sa sjedištem u Washingtonu, kompjuterski analizira podatke na području sigurnosti. U proljeće 2019. je objavila izvještaj o tome kako Rusija koristi spoofing na vlastitoj teritoriji, na anektiranom Krimu i u Siriji.

Stručnjaci iz Washingtona su pritom analizirali javno dostupne podatke Automatskog identifikacijskog sistema brodova (AIS) kao i jednog GPS aparata na Međunarodnoj svemirskoj stanici ISS. Zaključak je bio da Rusija prednjači u korištenju spoofinga u svrhu zaštite važnih osoba i objekata te da ga više koristi nego što je dosad bilo poznato.

Ima li slučaj s tankerom neke izravne veze s navodnom Putinovom palačom kod Gelendžika, zasad nije poznato. C4ADS navodi jedan mogući drugi razlog: posjet ruskog predsjednika u Anapi na Crnom moru povodom gradnje plinovoda Turkish stream.

Ipak, Center for Advanced Defense Studies je najviše slučajeva spoofinga registrirao u Rusiji kod Gelendžika, u analiziranom periodu od 2016. do 2018. bilo ih je više od 4.600.

U pokušaju da to objasne američki stručnjaci u izvještaju navode: "U Gelendžiku često borave pripadnici sigurnosne službe što je u skladu s raširenom ali ne potvrđenom tvrdnjom da predsjednik Vladimir Putin na rubu toga grada ima privatnu rezidenciju".

Kako se brod može naći na aerodromu?

Prema navodima C4ADS-a kod Gelendžika se ne koristi mobilni, nego stacionarni spoofer koji koristi "pouzdan i stabilan izvor električne struje".

Rezultat izračunavanja je pokazao da je samo jedan objekt mogao biti u dosegu svih brodova i to u preko 98 posto slučajeva. A to je objekt na rtu Idokopasu. To bi bilo u neposrednoj blizini navodne Putinove palače.

Spoofing na tom području je ometao stotine brodova, većina njih su plovili pod ruskom zastavom. Ipak u izvještaju C4ADS-a ne tvrdi se jasno da je na prvom mjestu po broju ometanja spoofingom Gelendžik zbog navodne Putinove palače. (Na drugom mjestu je Soči, gdje Putin ima službenu rezidenciju.) Američki stručnjaci ukazuju na to da je u blizini Novorosijsk, važna luka i baza ruske crnomorske flote.

Kod spoofinga u gore navedenim slučajevima u pravilu se kao mjesto gdje se brod nalazi pojavljuje obližnja zračna luka – Gelendžik ili Soči.

Stručnjak DLR-a Christoph Günther daje moguće objašnjenje: "Dronovi predstavljaju opasnost za zračni promet i ne smiju letjeti u blizini zračnih luka".

Zato dronovi moraju automatski sletjeti ako registriraju da su u blizini neke zračne luke.

"To očito koriste pojedini spooferi snaga sigurnosti i šalju signale koji odgovaraju poziciji jednog aerodroma. Čak i ako dron ne sleti on stalno pokazuje istu poziciju. Onaj ko njim upravlja ne može više njim upravljati. A drugi lako prepoznaju da se radi o krivoj poziciji i mogu se tomu prilagoditi – brod ne može pristati na zračnoj luci!", naglasio je Günther.

Drugim riječima, Rusija spoofingom očito pokušava spriječiti moguće napade dronovima na određenim područjima. Krivo vođeni brodovi i drugi korisnici navigacijskih sistema mogli bi biti kolateralna šteta spoofinga.

SAD poziva na suzdržavanje od ometanja GPS-a

U Međunarodnoj organizaciji za morsku plovidbu (IMO) znaju za upozorenja američke ustanove MARAD. U američkom zahtjevu upućenom Odboru IMO-a za sigurnost morskog prometa iz ožujka 2020., do kojeg je došao i DW, SAD ukazuje na "veliki problem namjernog ometanja" GPS-a i drugih navigacijskih sistema.

Kaže se da to izaziva rizike u pomorskom prometu opasne po život. Ukazuje se konkretno na slučajeve u Crnom moru i Sredozemnom moru poznate u periodu od 2016. do 2018. Rusija se ne spominje.

Prema mišljenju SAD-a, ometanje satelitskih navigacijskih sustava je u suprotnosti s međunarodnim ugovorom o telekomunikaciji koji zabranjuje prenošenje krivih signala ili takvih koji dovode u zabludu.

Američka vlada predlaže da IMO pozove zemlje članice da to ne čine, osim u slučajevima važnim za sigurnost. IMO će o američkom prijedlogu raspravljati u maju, piše Deutshe Welle.