Skupo plaćena cijena podjela: Kako su političke nesuglasice rastrgale jedinstvo Palestine

Superiornost Hamasa i političko slabljenje Fataha dovelo je i do sukoba ove dvije frakcije koje su od 2007. godine utvrdile svoje pozicije u Gazi, odnosno Zapadnoj obali čime je podjela palestinskih teritorija nažalost definirana i na još jedan način – unutarnjim sukobom.

Vremenom, uprkos brojnim pregovorima, ove dvije organizacije nikada do kraja nisu uspjele pronaći zajednički jezik koji bi doveo do eventualnog ujedinjenja u jedinstveni politički blok koji bi se znatno jače suprotstavio Izraelu i na političkom, a ne samo na vojnom terenu kako je to do sada slučaj.

Posljednji pregovori između dvije frakcije odvijali su se u Kairu početkom 2021. godine kada su predstavnici dvije grupe dogovorili organizaciju izbora nakon punih 15 godina.

Međutim, umjesto izbora, Palestina je dobila još jednu odgodu izbora što su mnogi protumačili kao još jednu propuštenu priliku da palestinski narod dostigne znatno veći nivo nacionalnog jedinstva, prijeko potrebnog u teškim trenucima.

Iako je Abbas naglasio kako je razlog za odgađanje izbora to što Izrael ne dozvoljava učešće građana istočnog dijela Jerusalema na njima, pojavile su se informacije kako je zapravo glavni razlog za odgodu strah Abbasa kako će se njegovi politički protivnici, nekada ugledni članovi Fataha, također kandidovati na ovim izborima što bi moglo značiti i poraz dugogodišnjeg lidera.

Dok su sa jedne strane čelnici Fataha istakli kako je odgađanje izbora u potpunosti opravdano, članovi Hamasa su istakli kako Abbasovi potezi znače državni udar te da se izbori moraju održati.

Podjela u Fatahu

Iako Fatah djeluje kao politički jedinstvena organizacija, godine sukoba donijele su i brojna unutarstranačka previranja zbog čega se organizacija Fatah u suštini podijelila na tri frakcije i to dijelove stranke koji podržavaju dosadašnjeg lidera Mahmouda Abbasa, te zvaničnike koji žele promjene, te bi vrlo rado kao lidere voljeli vidjeti bivše zvaničnike Fataha poput Mohammeda Dahlana ili Marwana Barghoutija.

Dahlan je duži niz godina proveo u egzilu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a loši odnosi s rukovodstvom Fataha kulminirali su 2011. godine kada je Mahmoud Abbas optužio Dahlana da je učestvovao u atentatu na Yassera Arafata.

Nakon godina provedenih izvan palestinske politike, Dahlan je odlučio suprotstaviti se Abbasu na izborima te je naglasio kako palestinski narod treba promjene.

"Abbas je dao tri obećanja. Rekao je da će reformirati Fatah i ojačati ga, obećao je reformu vlasti u Palestini za koju je rekao da je korumpirana. Na kraju, obećao je sklopiti častan mir s Izraelom. Ništa od toga do sada nije uradio", rekao je Dahlan.

Pored Dahlana, na čelnu poziciju Fataha pretenduje i Marwan Baghouti, bivši vojni zapovjednik Fataha koji je 2004. godine osuđen zbog terorizma u Izraelu. Uprkos činjenici da se Baghouti nalazi u zatvoru, on je i dalje popularna figura među Palestincima koji ga smatraju revolucionarnim liderom.

S obzirom na okolnosti i činjenicu da je u zatvoru, na zajedničku listu kao podrška prijavili su se i njegova žena Fatwa Baghouti te na iznenađenje mnogih, sestrić bivšeg palestinskog lidera Yassera Arafata Nasser al-Qudwa kojeg je Abbas protjerao iz pokreta nakon što je obznanio odluku o kandidaturi što je protumačeno kao izdaja.

Brojne militantne skupine

Pored podjele na Fatah i Hamas, palestinska politička scena obiluje i drugim političkim, ali i militantnim pokretima čija je osnova zapravo odbacivanje svih izraelsko-palestinskih sporazuma iz Osla koji su potpisani tokom devedesetih godina. Umjesto sporazuma, ove militantne skupine nastoje vojnim putem izvojevati pobjedu nad Izraelom.

U ovom trenutku, uz Hamas vjerovatno najpoznatija grupa ovakvog tipa jeste Islamistički džihadistički pokret Palestine čiji je lider Ziyad al-Nakhalah. Upravo pripadnici ovog pokreta zajedno sa Hamasom trenutno sudjeluju u aktivnostima protiv izraelske vojske. Iako politički nije aktivna, grupa koristi vojna sredstva da bi, baš kao i Hamas, stekla povjerenje sve više nezadovoljnih građana Palestine.

Iako je palestinska politička podjela prije svega prouzrokovana podjelom na grupe Hamas i Fatah, interesantno je da je na izbore koji su se trebali održati krajem maja prijaviljeno ukupno 36 listi.

To jasno pokazuje kako među zvaničnicima Palestine, bar u ovom trenutku, vlada duboko nejedinstvo te da su političari daleko od pozicije koja bi osigurala jedinstven front koji bi doprinio boljoj poziciji u pregovorima.

Dok su izraelsko-palestinski sukobi ponovno aktuelizirani, palestinski narod duboko je podijeljen između frakcija koje sa sadašnjom politikom i nejedinstvom koje vlada među njima, teško mogu ostvariti konačni cilj, a to je konačno rješavanje palestinskog pitanja na zadovoljstvo svih građana.