Slučaj bez cilja: Zbog čega je sudski postupak protiv Osmana Kavale posvađao Tursku i Zapad
"Naša je volja da nikada ne izazovemo krizu već da štitimo prava i zakon, čast i interese, kao i suverenost naše zemlje. Vjerujem da će od sada ambasadori biti oprezniji u svojim izjavama", rekao je Erdogan.
Cijeli diplomatski skandal, zapravo je izazvala izjava ambasadora 10 zemalja koji su tražili puštanje na slobodu turskog biznismena i jednog od vodećih predstavnika nevladinog sektora Osmana Kavale.
"Zajedno, ambasade Kanade, Francuske, Finske, Danske, Njemačke, Nizozemske, Novog Zelanda, Norveške, Švedske i SAD-a, vjeruju da pravedno i brzo rješenje za slučaj Osmana Kavale mora biti u skladu s međunarodnim obavezama Turske. Uzimajući u obzir presude Evropskog suda za ljudska prava, pozivamo Tursku da pod hitno oslobodi Osmana Kavalu", naveli su ambasadori.
Ko je čovjek koji je naljutio Erdogana?
Iako su Erdogan i Zapad po mnogim pitanjima na ratnoj nozi, slučaj "Osman Kavala" dodatno je produbio jaz između Brisela i Washingtona s jedne, te Ankare s druge strane.
Osman Kavala (64), turski je biznismen i osoba koja je široj javnosti u Turskoj poznata kroz rad u civilnom sektoru u kojem je aktivan još od osamdesetih godina. Inače, Kavala je porijeklom iz ugledne porodice koja je sve do 20-ih godina 20. stoljeća živjela u Kavali na sjeveroistoku Grčke, da bi se nakon toga preselili u Tursku. Sam Kavala tokom svog školovanja pohađao je ugledne škole, a godine visokog obrazovanja proveo je u Manchesteru i New Yorku.
Sredinom osamdesetih, Kavala se nakon smrti oca vratio u Tursku gdje je naslijedio upravljanje biznisom Kavala grupacije. Nakon povratka u Tursku, Kavala je svjedočio vojnom udaru, a u cilju demokratizacije i razvoja civilnog društva, nakon vojnog udara osniva uglednu izdavaču kuću Iletisim.
Zbog svojih grčkih korijena, Kavala je kroz nekoliko inicijativa potencirao unapređenje odnosa Grčke i Turske što je rezultiralo i osnivanjem Asocijacije grčko-turskog prijateljstva za čije su osnivanje između ostalih bili zaduženi i pisci Kemal Yasar, Aziz Nesin, arheolog Ekrem Akurgal te grčki kompozitor Mikis Theodorakis.
Uprkos preuzimanju porodičnog biznisa, Kavala se sve više uključivao u poslove koji su vezani za kulturni i civilni sektor u Turskoj. Pored narušenih odnosa s Grčkom, Turska je u periodu osamdesetih i devedesetih imala narušene odnose i s Kurdima, a Kavala je upravo kroz promociju kulture i umjetnosti vidio šansu za otopljavanje odnosa između dva naroda.
Anadolu Kultur i druge organizacije
Tokom devedesetih, Kavala je znatno više pažnje posvetio sektoru kulture te je svojim utjecajem i poznanstvima doprinio razvoju i uspostavljanju brojnih nevladinih organizacija od kojih se izdvaja TEMA, organizacija za zaštitu prirodnih staništa u Turskoj.
Kroz rad u civilnom sektoru, Kavala je učestvovao i u brojnim humanitarnim akcijama što se naročito odnosi na period 1999. godine kada je Istanbul pogodio razorni zemljotres. Nakon ovog događaja, Kavala je finansirao gradnju novih stanova, a brojne organizacije u svijetu, ali i u Turskoj prepoznale su ga kao jednog od vodećih filantropa u zemlji.
Kruna rada u civilnom sektoru dolazi 2002. godine kada je Kavala osnovao organizaciju Anadolu Kultur koja je imala za cilj promociju kulturne raznolikosti u svim dijelovima Turske. Jedna od prvih aktivnosti bila je otvaranje velikog umjetničkog centra u Diyarbakiru na jugoistoku Turske.
Centar koji je izgrađen u jednom od najvećih kurdskih gradova, trebao je povezati umjetnike i stanovnike Ankare, Istanbula i drugih gradova s kurdskom lokalnom kulturom. Ovaj projekt nastao je u periodu normalizacije odnosa između Turske i kurdske populacije, a naročito je bio značajan i za pregovore između Evropske unije i Turske koji su u tom trenutku bili znatno aktivniji nego što je to slučaj danas.
Iako su Kavaline aktivnosti ocijenjene kao produktivne za razvoj međunarodnih odnosa, Kavalini stavovi prema vladajućoj stranci predstavljali su sve veći kamen spoticanja u razumijevanju između AK partije i civilnog sektora koji je predvodio Kavala.
"Mi u Turskoj imamo ozbiljan problem s političkim aktivnostima jer nemamo tradiciju racionalne javne debate.Tursku politiku karakterizira polarizacija. Kada dajete izjavu, drugi vas i ne slušaju, a već su vas stavili na lomaču. Uz umjetnost i kulturu, ova polarizacija bi se mogla i prevazići", govorio je Kavala.
Osim kritika prema vlasti, Kavala je potencirao i relaksaciju odnosa Turske i Armenije što je dokazao i odlaskom u Erevan gdje je odao počast žrtvama genocida, što je pitanje koje i danas izaziva brojne polemike unutar turskog političkog svijeta.
Između ostalog, Kavala je rekao kako Turska mora graditi iskrenije odnose s Armenijom, te da pitanje pomirenja s Armenima predstavlja civilizacijski iskorak koji je Turska dužna napraviti.
Kroz svoju fondaciju, Kavala je u sklopu razvoja tursko-armenskih odnosa finansirao renoviranje Armenske crkve Sv. Giragosa kao i crkve u drevnoj prijestolnici Ani na tursko-armenskoj granici.
Sukob s Erdoganom
Iako je kroz finansiranje projekata koji se odnose na Armeniju, kurdsku populaciju pa i Kipar Kavala često nailazio na oprečne stavove kod vladajućih struktura, njegov rad u civilnom sektoru bio je samo jedan u nizu problema koje je vlast u Turskoj vidjela kao problem.
Eskalacija tenzija između Kavale i vladajuće stranke uslijedila je 2017. godine kada je Osman Kavala uhapšen. Kao razlog za hapšenje, turske vlasti su navele da je Kavala finansirao i podržavao proteste protiv vlasti u Gezi parku u Istanbulu 2013. godine što je ocijenjeno kao kršenje Člana 309. Krivičnog zakona.
Kavalu je sud, između ostalog, doveo u vezu i s organizacijom FETO kojom upravlja Fethullah Gullen, a povezali su ga i za saradnju s naučnikom Henrijem Barkyjem u planiranju aktivnosti koje su trebale dovesti do rušenja Recepa Tayyipa Erdogana.
"Optužbe su u potpunoj suprotnosti s mojim pogledom na svijet, etičkim vrijednostima iciljevima projekata koji se sprovode u okviru organizacija civilnog društva kojima rukovodim", rekao je Kavala nakon novog hapšenja.
Nastavak pravne bitke
Iako je Kavala po naredbi suda pušten u martu 2020. godine zbog nedostatka dokaza, nekoliko sati na slobodi bilo je dovoljno sudu da naredi novo hapšenje i to po Članu 328. zakona gdje se Kavala teretio za špijunažu.
Pored špijunaže, sud je u toku postupka odlučio da spoji i dijelove slučajeva koji su Kavalu teretili za kršenje Člana 309. i Člana 312. što je dodatno otežalo njegovu pravnu bitku i eventualno oslobađanje. Također, njegov slučaj povezan je i za slučajem koji se odnosio na skupinu navijača Bešiktaša koji su optuženi za učešće u državnom udaru. Ovakav pravni postupak, advokati su ocijenili kao nezakonitu radnju i "pravnu monstruoznost".
Iako je Evropski sud za ljudska prava potvrdio svoju presudu u kojoj se navodi kako se Kavala nepravedno i bez ikakvih dokaza drži u zatvoru, Turska i Recep Tayyip Erdogan i dalje ostaju pri stavu kako Kavala mora odgovorati za pokušaje urušavanja sistema, uprkos činjenici što se do sada nisu pronašli čvrsti dokazi za to.
Pored brojnih zahtjeva za oslobađanje i ukazivanjem na nedostatak dokaza, Viši krivični sud u Istanbulu donio je nekoliko odluka u kojima se navodi kako ljudska prava Osmana Kavale nisu narušena.
S tim u vezi, oglasilo se i Vijeće Evrope koje je pozvalo Tursku da oslobodi Osmana Kavalu do kraja 2021. godine ukoliko ne želi da se suoči sa sankcijama zbog nepoštovanja odluka Evropskog suda za ljudska prava.
Uprkos činjenici da se Turska suočava sa sve većim pritiskom kada je riječ o oslobađanju Kavale, čemu svjedoče i saopćenja ambasadora 10 zapadnih zemalja, Turska je i dalje odlučna u tome da Kavala, kao prijetnja sigurnosti države, ostane u pritvoru.
"On predstavlja ljevičarsku, sekularnu elitu koja je u polarizovanom sistemu kao što je Turska u suprotnosti s predsjednikom i njegovim pristalicama. Kavala je neko ko je otvoren, osoba koja poznaje brojne međunarodne zvaničnike i čovjek koji govori strane jezike.To je nešto što Erdogan vidi kao opasnost", navode njegove pristalice.
Naredno ročište u slučaju "Osman Kavala" zakazano je za 26. novembar. Ukoliko se Osman Kavala proglasi krivim za kršenje tri tačke zakona, suočit će se sa doživotnom kaznom zatvora bez prava na žalbu, što je odluka koja bi gotovo pa sigurno još više produbila napetosti između Turske i zapadnih zemalja čija se mišljenja, i bez slučaja "Osman Kavala", sve više razmimoilaze.
