Slučaj Jerusalem: Kako je Trump zapalio šibicu iznad bliskoistočnog baruta
Potez koji će za najviše šest mjeseci rezultirati gradnjom Ambasade SAD-a u zapadnom dijelu Jerusalema, već danas ima ulogu okidača domino efekta. Burne reakcije došle su iz većeg dijela Međunarodne zajednice, a one se protežu od osude do izražaja zabrinutosti poteza zvaničnog Washingtona.
Također, osam država članica 15-članog Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija zatražilo je hitni sastanak, a kritike su došle iz Turske, Egipta, Kuvajta, Tunisa, Rusije i drugih.
Problem Jerusalema star je koliko i sam konflikt između Izraela i Palestine. Zapadni dio grada anektiran je za vrijeme arapsko-izraelskog rata 1948. godine, dok je istočni dio i Stari grad okupirao Jordan. Istočni dio grada pao je u ruke Izraela tokom Šestodnevnog rata 1967. godine i nalazi se pod okupacijom do danas.
Priroda podijeljenosti grada važna je u kontekstu pregovora za rješenje konflikta, a mnogi s razlogom smatraju da mira ne može biti ukoliko pitanje Jerusalema ne bude riješeno na obostrano zadovoljstvo.
"Mirovni proces je znatno zakompliciran, budući da je status Jerusalema centralno pitanje za rješavanje sukoba i razgraničenje Izraela i buduće palestinske države", rekao je za Klix.ba profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Kenan Ešref Rašidagić.
On je kazao da Jerusalem predstavlja 'crvenu liniju' za obje strane u ovom konfliktu, tako da ovakva odluka, koju će palestinski Arapi zauvijek smatrati jednostranom i proizraelskom, predstavlja praktično nepremostivu smetnju za napredovanje mirovnog procesa.
"Naprosto, postavlja se logično pitanje da li je mirovni proces stvarni cilj SAD-a ili je njima u cilju zapravo da omoguće 'rješavanje' sukoba na način da Izrael dovrši otimačinu okupiranih teritorija i s Jerusalemom kao glavnim gradom onemogući stvaranje bilo kakve palestinske države u budućnosti", rekao je Rašidagić.
Prema njegovom mišljenju, SAD se potezom prepoznavanja Jerusalema kao glavnog grada Izraela priklanja isključivo jednoj strani u višedecenijskom konfliktu.
"Trumpove izjave da je ovim putem pokrenuo rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba su cinične, budući da je rješavanje statusa Jerusalema, kojeg obje strane žele za svoj glavni grad, centralno pitanje ovog konflikta, koje se mora riješiti tako da obje strane budu saglasne i zadovoljne rješenjem", rekao je Rašidagić.
Burna reakcija Međunarodne zajednice, smatra profesor za sarajevskog FPN-a, kratkoročno neće proizvesti neke posebne posljedice.
"Ujedinjene nacije su impotentne u ovom slučaju zbog američkog prava na veto, a arapski režimi potpuno korumpirani i ovisni o saradnji s Amerikom. Implikacije će najvećim dijelom biti dugoročne u formi daljnje radikalizacije palestinskog i islamskog svijeta, odnosno daljnjeg gubljenja kredibiliteta SAD-a kao vodeće svjetske sile koja za cilj ima postizanje mira na Bliskom istoku i u svijetu", zaključuje Rašidagić.
Šibica je ponovo iznad bliskoistočnog baruta i pitanje je vremena kada će planuti prvi požar. Ranije je palestinski pokret Hamas koji pod kontrolom drži Pojas Gaze pozvao na novu intifadu ili ustanak.
Hiljade građana već je sinoć izašlo na ulice Gaze paleći američke zastave. Palestinske sekularne i islamističke frakcije pozvale su na generalni štrajk, a izraelske snage sigurnosti spremaju se za moguću erupciju nasilja.
