Snowden, kolumbijski pregovarači i grčki otočani među favoritima za Nobelovu nagradu za mir
Analitičari koji prate trendove za dodjelu Nobelove nagrade spekulirali su da bi pregovarači u postizanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu mogli biti u vodstvu nakon iznenađujuće prošlogodišnje nagrade za tuniške demokratske aktiviste, Kvartet za nacionalni dijalog.
"Ova 2016, mogla bi biti godina Edwarda Snowdena, njegove objave obavještajnih podataka sada imaju pozitivne posljedice", izjavio je Reutersu Kristian Berg Harpviken, čelnik Instituta za istraživanje mira iz Osla, postavljajući ga na vrh svoje liste kandidata.
Harpviken je kazao da brojne zemlje sada reformiraju zakone koji ograničavaju prikupljanje obavještajnih podataka, pomažući u zaštiti ljudskih prava, nakon Snowdenovih objava iz 2013. godine detalja američkih programa špijuniranja.
Washington je podnio optužbe za špijunažu protiv Snowdena, kome je odobren azil u Rusiji. Nagrada od 930.000 dolara za Snowdena, predstavljala bi veliki udarac za predsjednika Baracka Obamu, koji je i sam Nobelov laureat iz 2009. godine.
Asle Sveen, istoričar i ekspert za nagradu, izjavio je da je uočio "očigledan izbor" za 2016. godinu za kolumbijsku vladu i pobunjeničku grupu FARC - ukoliko oni uspiju da zaključe mirovne sporazume pokrenute u 2012. nakon petodecenijskog rata.
On je naglasio da je norveška vlada učestvovala u organiziranju mirovnih pregovora, što bi moglo navesti petočlani norveški Nobelov komitet da donese odluku. Prvi februar je rok za podnošenje nominacija.
Harpviken je postavio kolumbijske pregovarače na treće mjesto na svojoj listi , iza američkog ministra energetike Ernesta Moniza i Ali Akbara Salehija, čelnika iranske Organizacije za atomsku energiju, zbog njihove uloge u dogovaranju sporazuma na limitiranju iranskog nuklearnog programa u prošloj godini.
Taj sporazum doveo je do ukidanja sankcija velikih sila protiv Teherana u prošlom mjesecu.
Među ostalim kandidatima su grčki otočani koji su pomogli sirijskim i drugim izbjeglicama - zahvaljujući kampanji aktivističke grupe Avaaz koja je prikupila 635.000 online potpisa za dodijelu nagrade otočanima koji su "otvorili svoje domove i srca".
Teško bi, međutim, mogla da se dodijeli nagrada otočanima jer ona nije u skladu s planovima koje je zacrtao Alfred Nobel, švedski osnivač nagrade. Nagrada se može dodijeliti ili pojedincima ili organizacijama.
Sveen je kazao da bi među ostalim kandidatima mogle biti ruske grupe za ljudska prava kao što je Memorial, koji je nominirala norveška premijerka Erna Solberg prije nego što je preuzela dužnost u 2013.
"Ogroman broj nominacija pristiže", izjavio je Olav Njoelstad, direktor norveškog Nobelovog instituta. Komitet će održati prvi sastanak 29. februara i objavit će pobjednika u oktobru.
Na hiljade ljudi, među kojima su i članovi svih nacionalnih parlamenata, bivši laureati i rektori univerziteta, mogu podnijeti nominacije. Prošle su godine zabilježene 273 nominacije.
Harpviken je izjavio da je američki nominator, koga nije predstavio, predložio republikanskog favorita na američkim predsjedničkim izborima Donalda Trumpa zbog njegovog "izrazitog mirovnog programa kroz snažnu idelogiju". On nije naveo Trumpa među onima koji se smatraju favoritima za osvajanje Nobelove nagrade.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
