Iznio je mišljenje da je Trump novo, atraktivnije izdanje predsjednika SAD-a Georgea Busha mlađeg od koga je, pored ostalog, kaže Somun, preuzeo i ponižavajući odnos prema svijetu islama.
Prema izboru zemalja čijim građanima je zabranjen ulazak u SAD, Somun smatra da Trump pokazuje kako dobro poznaje američke interese na Srednjem istoku, podsjećajući da su od zabrane izuzeti Egipat, Turska i Saudijska Arabija, koji su uz Izrael glavni oslonci dugoročne američke strategije u tom regionu.
"Za Busha je Iran bio jedna od "osovina zla", jer se uspješno izvukao iz okvira te strategije. Za Trumpa je to isto. Zato je odlučio da poremeti jedno od pozitivnih dostignuća predsjednika Baracka Obame, koji je Iran vratio u orbitu Srednjeg istoka, a to nikako ne odgovara Izraelu i Saudijskoj Arabiji, u manjoj mjeri ni Turskoj i Egiptu", kazao je Somun.
Istakao je da Trump nije toliko naivan da ne bi računao na geopolitičke interese SAD-a, naglašavajući da je labav argument da se zabrana odnosi na zemlje iz kojih se regrutiraju teroristi, budući da zabrana ne pogađa Saudijce, iako su većina terorista koji su izveli napad 11. septembra 2001. bili Saudijci, kao i sam Bin Laden.
"Zabrana se, naprotiv, odnosi na Irance, iako ne pamtim da je ijedan Iranac prije i poslije tog 11. septembra izveo neku terorističku akciju u SAD-u ili bilo gdje po svijetu", ističe Hajrudin Somun.
Na konstataciju da je Trump najavio obustavu finansijske pomoći agencijama Ujedinjenih nacija (UN), Somun je kazao da Trump kao uspješan i bogat biznismen brine za svoju firmu, pa tako i cijeli SAD koji gleda kao produženu Trump kompaniju, a budući da SAD snosi oko dvije trećine troškova UN-a, Trump smatra da u izdržavanju UN-a moraju više učestvovati i druge svjetske "firme", poput Kine, Rusije i Njemačke.
Trump je čak u svojim govorima najavio i pogoršanje odnosa s Kinom, ali Somun je mišljenja da Trump želi ući u historiju Amerike kao predsjednik koji je započeo svjetski rat, jer to nije uradio nijedan od njegovih prethodnika u dva svjetska rata, a poigravanje s Kinom u vezi sa suvereniteom nad nekoliko malih otoka u Južnokineskom moru može biti opasno.
"To može izazvati regionalni sukob kakvih na jugoistoku Azije nije bilo od vijetnamskog rata. S tim što bi se ovaj vodio oko ekonomske, a ne ideološke dominacije svijetom", pojasnio je Somun.
Na pitanje mogu li se ovakve i slične odluke direktno odraziti na zemlje Balkana, Hajrudin Somun podsjeća da je i predsjednik Barack Obama Balkan prepustio Evropi, te smatra da će tako vjerovatno nastaviti i Trumpova administracija.
Ukoliko, međutim, kaže Somun, predsjednik Rusije Vladimir Putin, kao što je počeo, nastavi agresivno prisustvo i uticaj u tom regionu još nepokrivenim evroatlantskim integracijama, a posebno NATO-om, to neće dozvoliti američki sigurnosno-vojni establišment.
"U tom slučaju i Trump će baciti oko na Balkan. Za Bosnu i Hercegovinu to može biti dobro, jer da je bilo do Evrope, pitanje je da li bi ova zemlja, i ovakva kakva je, opstala 1990-ih godina", stav je ovog dugogodišnjeg novinara i diplomate.
Budući da je Trump najavio smanjenje sredstava za NATO nazivajući ovaj savez prevaziđenim, Somun upozorava da taj sjevernoatlantski vojno-politički savez nije UN te Trumpu neće biti lako skresati njegov budžet.
Somun dodaje da je NATO stub sigurnosti Amerike, i zapadnog svijeta, iako Trump ima pravo što ga smatra zastarjelim, jer unutar NATO-a nije došlo do unutrašnjeg prestrukturiranja još od sloma Varšavskog pakta, zbog kojeg je i nastala ta zapadna vojna alijansa.
"NATO se nije dobro snašao u ukrajinskoj krizi, intervenirao je vojno na Balkanu, ali nije "mrdnuo prstom" zbog ruske aneksije Krima. Prvi potezi Trumpa pokazuju da on neće voditi tako izolacionističku politiku kako se moglo shvatiti iz njegove predsjedničke kampanje", zaključio je u razgovoru za Fenu bh. novinar i diplomat Hajrudin Somun.
Hajrudin Somun bio je reporter sa Srednjeg istoka, dopisnik Tanjuga iz Irana, jugoslavenski diplomat u Bagdadu i Iranu, te ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj i Maleziji. Autor je više knjiga.
