Sastanak dva čelnika se dugo odgađao jer su predstavnici EU saopćili da neće sazivati novi susret sve dok se ne dobije jasan signal da će doći do konkretnih rezultata. Po svemu sudeći Brisel je ovaj put optimističniji nego ikad prije.
Očekuje se da će obje strane prihvatiti sporazum bez revidiranja postojećih članova, te je moguće da će se samo razgovarati o provedbi sporazuma.
Prijedlog evropskog sporazuma za Kosovo do sada nije zvanično objavljen, no procurila je nezvanična verzija koja se poklapa sa onim što su prethodno pominjali srbijanski i kosovski čelnici.
De facto priznanje?
Jedna od ključnih stvari je međusobno priznavanje dokumenata, nacionalnih simbola uključujući pasoše, diplome, registarske oznake kao i carinske pečate. Također obje strane rukovoditi svrhom i principima utvrđenim u Povelji UN-a, posebno onim o suverenim pravima država, poštovanju njihove nezavisnosti, autonomije i teritorijalnog integriteta, pravu na samoopredjeljenje.
Ove dvije stavke u suštini znače de facto priznanje Kosova, iako se to zvanično, odnosno de jure ne navodi nigdje u sporazumu.
Stavka koja se također dotiče pitanja nezavisnosti je član 4. gdje stoji da nijedna od stranaka ne može predstavljati drugu stranu u međunarodnoj sferi ili djelovati u njeno ime.
"Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji", stoji u sporazumu i dodaje se da će obje strane podržati težnje da postanu članice EU.
Pitanje zajednice srpskih općina
Stavka koja je svakako izazvala najviše bure je ona sedma po redu gdje se navodi da je Kosovo dužno obezbjediti odgovarajući nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu. Samouprava koja je se navodi u ovom članu nije precizirana, niti je poznato u kojoj mjeri će se izvoditi. Kosovska strana se protivi formiranju zajednice po etničkom principu, no dobili su uvjeravanja kako iz EU tako i iz SAD, da se neće raditi o "Republici Srpskoj" na Kosovu.
Kako u samom sporazumu nije specificirano šta će značiti samouprava, očekuje se da će obje strane prihvatiti ovu stavku, te da će sam status zajednice biti definisan u narednim razgovorima.
Još jedna stavka koja sama po sebi ima određene elemente međusobnog priznanje ja obaveza da će obje stranke razmijeniti stalne diplomatske misije.
Kurti kao i Vučić su nalaze pod velikim pritiskom zapadnih diplomata i čelnika, pa je tako posebni izaslanik Washingtona za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, premijeru Kosova kazao kako će Zajednica srpskih općina biti uspostavljena s njim ili bez njega.
Uoči sastanka, predsjednik Francuske Emanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i premijerka Italije Giorgia Meloni uputili su pisma koja su stigla u Predsjedništvo Srbije, a potom i u Prištinu.
Ovo će biti šesti po redu susret ova dva čelnika. No bez sumnje najvažniji dosad jer će se u njemu po svemu sudeći postići sporazum, koji ukoliko bude prihvaćen, biti korak ka konačnom cilju a to je sveobuhvatna normalizacija odnosa Kosova i Srbije.
