Šta dalje s Katalonijom: Rajoy mora biti pažljiv ili rizikuje slom svoje vlade
Zagovornici "tvrde struje", uključujući članove Rajoyjeve vladajuće Narodne partije, sada će zahtijevati brzi završetak katalonske krize koja je pogodila cijelu zemlju nakon spornog referenduma o nezavisnosti.
Unionisti, pak, u ovome vide način da "odsjeku krila" katalonskoj autonomiji i vide šansu za uklanjanje sa vlasti lidera koji imaju secesionističke ideje. Najvažnija meta su im katalonski predsjednik Carles Puigdemont, njegov zamjenik Oriol Junqueras i predsjedavajući katalonske skupštine Carme Forcadell.
Prema španskom ustavu, kazne za pobudu su teške. Rajoyjova vlada se već pokazala spremnom da upotrijebi to "oružje" zatvaranjem dvojice katalonskih lidera.
U narednom periodu moglo bi doći do novih hapšenja među 70 katalonskih poslanika koji su glasali za nezavisnost regiona, bez obzira na zaštitu koju im pruža anonimnost glasanja.
Hoće li krenuti tiho ako dođu po njih? U ovom trenutku to se čini malo vjerovatnim, uzmemo li u obzir strast sa obje strane . Hoće li se Rajoy, sada kada ih je svrgnuo, odlučiti i da ih pritvori? Ima ovlasti da to uradi, ali bi to politički predstavljalo tačku s koje nema povratka, piše Guardian.
Dodatna hapšenja bi dovela do više protesta zbog "političkih zatvorenika" i u Španiji i u inostranstvu, a pozivi za građansku neposlušnost u Madridu brzo su se čuli nakon glasanja Senata da nametnu direktnu vladavinu.
Ukoliko želi da sve brzo bude gotovo, Rajoy bi mogao donijeti dodatne oštre mjere, uključujući slanje sigurnosnih snaga koje bi zamijenile lokalnu policiju, a ukoliko dođe do nemira u Barceloni ili u drugim katalonskim gradovima, mogao bi da bude nametnut policijski sat kada bi glavne zgrade regionalne vlade i medija koji su za nezavisnost bili zauzeti.
Međutim, vjeruje se da će Rajoyja oprezni savjetnici posavjetovati na "manje dramatičan odgovor", jer bi svaka pretjerana reakcija Madrida mogla potpuno zapaliti situaciju, povećati međunarodne kritike i one Katalonce koji su politički neodlučni gurnuti ka ideji nezavisnosti.
Guardian navodi i da su neobavezujući referendum održan 2014. godine, kao i istraživanja javnog mnijenja nakon toga, pokazali da se većina Katalonaca protivi da odmah dođe do nezavisnosti, ali da im je u isto vrijeme veoma stalo do njihove autonomije.
Kako će vlada u Madridu iskoristiti vanredna ovlaštenja pažljivo će se pratiti u Baskiji i Galiciji.
