Šta donose američki izbori u novembru, republikanci bi mogli preuzeti kontrolu u Kongresu
Republikanci su favoriti za pobjedu u Zastupničkom domu na izborima u 8. novembra, ojačani frustracijom stanovništva zbog nestabilne ekonomske situacije. Ali demokrati rade na tome da zadrže svoju poziciju, vodeći kampanje za zadržavanje prava na abortus, ali i za druga pitanja.
Situacije je mnogo neizvjesnija u Senatu, gdje republikanci pokušavaju vratiti kontrolu. Utrke u ključnim državama će biti veoma tijesne, zbog čega čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell kaže da su šanse da njegova stranka osvoji većinu samo 50:50.
Demokrati, predvođeni predsjednicom Zastupničkog doma Nancy Pelosi, drže većinu od 2018. godine, kada su osvojili kontrolu na izborima u toku mandata tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa. Republikanci bi mogli vratiti Dom ako osvoje samo pet mjesta u konkurentskim okruzima, a pokušavaju osvojiti desetke.
Historija republikancima također daje razloga za optimizam. U modernoj eri, stranka koja je "držala" Bijelu kuću izgubila je kongresna mjesta na gotovo svim izborima u sredini mandata.
Ako republikanci osvoje Zastupnički dom njihov zastupnički klub izabrat će novog predsjednika i preuzeti vlast 3. januara 2023. Oni će voditi svaki odbor i odlučiti koji prijedlozi zakona dolaze u Zastupnički dom.
Čelnik Zastupničkog doma republikanske stranke Kevin McCarthy već je predstavio svoju "Posvećenost Americi", široki pregled ekonomskih, graničnih sigurnosnih i drugih politika koje će republikanska stranka predložiti u prvim danima sljedećeg Kongresa.
Povratak republikanske vlasti u Predstavničkom domu bila bi pobjeda za Trumpa, koji se borio protiv nastojanja demokrata da ga se smatra odgovornim za pobunu na Capitolu 6. januara 2021. godine. Velika većina republikanaca za koje se očekuje da će se sljedeće godine vratiti u Washington, zajedno s većinom onih koji se nadaju prvom mandatu, odani su Trumpu i slijedili su njegov primjer u svojoj politici i stavovima.
Među tim saveznicima su članovi krajnje desnice poput zastupnice Marjorie Taylor Greene iz Georgije, kojoj su demokrati oduzeli dužnosti u odboru zbog njezine ekstremne retorike, ali će biti dio široke vladajuće većine pod republikanskim Zastupničkim domom. Greene je stala iza McCarthyja kada je prošlog mjeseca u Pennsylvaniji predstavila “Posvećenost Americi”.
Demokratski prioriteti poput pristupa abortusu, rješavanja klimatskih promjena i strože kontrole oružja odmah bi bili stavljeni na stranu. I većina, ako ne i sva, planova predsjednika Joea Bidena bila bi "mrtva" u zadnje dvije godine njegova mandata.
Ipak, ništa ne postaje zakon bez Bidenovog potpisa. Nacrti zakona za finansiranje vlade, povećanje gornje granice duga i rješavanje vojnih pitanja potrebni su za funkcioniranje vlade. Ti će prijedlozi zakona vjerojatno postati žarišta u pregovorima između republikanaca, demokrata i Bijele kuće.
Biden, koji je desetljećima služio u Senatu, često je hvalio svoje dvostranačke akreditive i govorio da želi surađivati s republikancima. Ali za to bi bilo malo apetita u Kongresu republikanaca koji je suprotstavljanje Bidenu postavio kao glavni prioritet.
Iako bi se Senat mogao okrenuti u bilo koju stranu nakon izbora u sredini mandata, niti jedna od stranaka neće imati veliku prednost. To znači da će Biden tamo moći pronaći malo više zajedničkih stavova, bez obzira ko je na čelu. Velik dio Bidenovih zakonodavnih postignuća u uredu bio je nusprodukt dvostranačkih pregovora u Senatu.
Ipak, Senat pod republikanskim vodstvom mogao bi usvojiti zakone koje je poslao Zastupnički dom, vršeći politički pritisak na Bidena. A republikanci bi ponovno preuzeli kontrolu nad odborima, a time i moć provođenja istraga i nadzora uprave.
Republikanski Senat također bi mogao otežati život Bidenu blokiranjem ili odgađanjem prolaska predsjednikovih kandidata za sudsku i izvršnu vlast.
