Šta je krenulo po zlu u afganistanskoj vojsci u koju su uložene desetine milijardi dolara
Napomenuli su da su Sjedinjene Američke Države i njene saveznice uložile milijarde dolara u razvoj, naoružavanje i obuku vojske, zračnih snaga, specijalnih jedinica i policije ove zemlje. SAD je od 2001. godine, kada je počela vojna intervencija u Afganistanu, potrošio 83 milijarde dolara. U NATO-u tvrde da su potrošili 70 milijardi dolara pomažući afganistanskom odbrambenom sistemu, što podrazumijeva i nabavku medicinske opreme.
Međutim, 10 glavnih gradova regija je tokom prošle sedmice palo pod talibansku upravu. Sigurnosni i regionalni izvori kazuju da su nacionalne snage u barem četiri glavna grada odbile da se bore protiv talibana. Stručnjaci pretpostavljaju da će Kabul, kao glavni grad države, tokom sljedećeg mjeseca pripasti talibanima.
Nije problem u vojsci, već u vlasti
Prema pisanju FP-a, bilo je dovoljno vremena da političko i vojno rukovodstvo, koje su finansirali Amerikanci, razvije strategiju za odbranu zemlje. Međunarodne vojne misije su završile 2014., a nakon toga je vojna borba prepuštena Afganistancima.
FP-ovi sagovornici smatraju da nisu napravljene greške u inostranom naoružavanju, opremanju i obuci. Tvrdi se da je Afganistan dugo imao dobre vojnike te da je imao dobre specijalne jedinice, kao i druge države. Prema procjeni stručnjaka, neke od najvećih grešaka djelomično je napravio predsjednik Ashraf Ghani. Napomenuto je da su ministri odbrane i unutrašnjih poslova vrlo korumpirani te da je to posljedica i neposobnosti odgovornih, nedostatka liderstva i isključive posvećenosti ličnim interesima.
Izvori ovog magazina tvrde da policajci, koji su se borili na prvim linijama, nisu bili mjesecima plaćeni, a za to je odgovoran ministar unutrašnjih poslova. Isti ovaj izvor je naglasio da navedeni problem postoji i u Ministarstvu odbrane.
Vojnici i policajci u mnogim dijelovima Afganistana nemaju adekvatnu ishranu, vodu, municiju ili oružje. Dio naoružanja se prodaje na crnom tržištu, a dio dospijeva do talibana. Veliki je broj vojnika i policajaca koji su u službi daleko od svojih domova, pa odluče da se vrate svojim kućama.
Jedan od bivših visokopozicioniranih zvaničnika Obavještajne službe Afganistana je ukazao na to da je sigurnosni sistem postao "neodrživ". Izvori bliski samom predsjedniku Ghaniju smatraju da je predsjednik donio niz loših odluka, a koje su značile centralizaciju i konsolidaciju njegove vladavine.
Problem je u tome što se iznimno brzo mijenjaju ministri odbrane, ministri unutrašnjih poslova, guverneri i policijski načelnici, a vrlo često među njima su oni koji nemaju odgovarajuće znanje te oni koji službuju u regijama koje ne poznaju. Ukazano je na to da su pronevjereni i oprani veliki novčani iznosi, i to na štetu javnih službi, zdravstva, obrazovanja i sigurnosti.
Pozdravljeno je imenovanje generala Samija Sadata, koji je predvodio borbe u regiji Helmand, za komandira specijalne jedinice. To je ocijenjeno kao dugoočekivan i razuman potez.
"Republika tri osobe"
Predsjednik i dva njegova najbliža saradnika nazvani su "republika tri osobe". Jedan je savjetnik za nacionalnu sigurnost Hamdullah Mohib, a drugi je šef predsjedničkog ureda Fazal Mahmood Fazli. Poput mnogih drugih zvaničnika, oni su dugo bili u inostranstvu i imaju pasoše drugih država. Neki od predsjednikovih saradnika uopće ne govore nijedan od dva službena jezika - dari i paštu.
Osnivač kabulske think tank organizacije Institut za ratne i mirovne studije (Institute of War and Peace Studies) Enayat Najafizada je podsjetio da je pitanje legitimiteta vrlo bitno. Podsjetio je da je Ghani prošle godine ponovo postao predsjednik na izborima obilježenim korupcijom. Ukazao je da se upravo to poentira u talibanskoj propagandi.
Prema njegovim riječima, prekinuta je veza između vlasti i afganistanskog naroda. Politike vladajućih je nazvao krajnje diskriminatornim i potcrtao je da dijele društvo. Naveo je da Ghani samo teoretski dobro poznaje državu, kako je svojevremeno izjavio, ali da je u praksi doživio neuspjeh, piše Foreign Policy.
