Smrtonosne posljedice
32

Šta je zapravo uzrokovalo katastrofalne poplave u Španiji: Za sve je "kriv" fenomen DANA

B. H.
Foto: Eltiempo.es
Foto: Eltiempo.es
Katastrofalne bujične poplave, koje su odnijele najmanje 158 života u Španiji, uzrokovane su razornim vremenskim sistemom u kojem se susreću hladni i topli zrak, stvarajući snažne oblake kiše. Vjeruje se da je ovaj obrazac sve češći zbog klimatskih promjena.

Ova pojava poznata je lokalno kao DANA, što je španska skraćenica za visinsku izoliranu depresiju, i za razliku od uobičajenih oluja, može se formirati nezavisno od polarnih ili suptropskih mlaznih struja.

Kada hladan zrak prelazi preko toplih voda Sredozemlja, dolazi do brzog podizanja toplog zraka, formirajući guste oblake prepune vlage, koji mogu ostati nad istim područjem satima, povećavajući njihov razorni potencijal. Meteorolozi kažu da ova pojava ponekad izaziva i velike gradonosne oluje te tornada, kao što je viđeno ove sedmice.

Istočna i južna Španija su posebno podložne ovoj pojavi zbog položaja između Atlantskog okeana i Sredozemnog mora. Topli, vlažni zračni masivi i hladni frontovi susreću se u regionu gdje planine pogoduju stvaranju olujnih oblaka i padavina.

Ova sedmica je donijela jednu od tri najintenzivnije oluje ovog tipa u posljednjem stoljeću u regionu Valencije, izjavio je Ruben del Campo, portparol nacionalne meteorološke agencije Aemet.

"Prognoze su bile u skladu s onim što se dogodilo. Međutim, u oblasti između Utiela i Chive, u provinciji Valencia, količina padavina premašila je 300 litara po kvadratnom metru. Na tom području formirani su olujni sistemi koji su se kontinuirano obnavljali," objasnio je del Campo.

Iako stručnjaci kažu da će biti potrebno više vremena za analizu podataka kako bi se utvrdilo da li je ova DANA bila uzrokovana klimatskim promjenama, većina se slaže da porast temperature Sredozemnog mora i topliji, vlažniji atmosferski uslovi doprinose češćim ekstremnim vremenskim pojavama.

"U budućnosti ćemo sve češće gledati ove bujične poplave. Ovo nosi tragove klimatskih promjena – teške kiše i razorne poplave," rekla je za Reuters profesorica hidrologije na Univerzitetu Reading, Hannah Cloke.

Navela je da su i rane najave obilnih kiša bazirane na pouzdanim prognozama malo pomogle u sprječavanju smrtnosti, te da ljudi moraju shvatiti pravu opasnost.

"Samo reći ljudima da će padati puno kiše nije dovoljno... Vidjeli smo da se ljudi izlažu riziku vozeći kroz poplave, a bilo je toliko vode da je preplavila ta mjesta", dodala je Cloke.

Prije nego što je u ranim 2000-im skovan termin DANA, svaka obilna kiša u jesen, karakteristična za mediteransku klimu, nazivala se popularnim imenom "gota fria" (hladna kap) u Španiji i dijelovima Francuske. Taj izraz se i dalje široko koristi u kolokvijalnom govoru.

Njegovo porijeklo datira iz 1886. godine kada su njemački naučnici uveli pojam "kaltlufttropfen", ili kap hladnog zraka, kako bi opisali visinski poremećaj bez očigledne refleksije na površini.

Aemet navodi da je koncept hladne kapi zastario i definiše DANA kao zatvorenu visinsku depresiju koja je postala izolovana i odvojena od povezane mlazne struje. Aemet također kaže da DANA ponekad postane stacionarna ili čak krene unazad, od istoka ka zapadu.