Šta ostatak svijeta može naučiti od najsretnijih država na svijetu

Finska je i prema ovogodišnjem Svjetskom izvještaju o sreći, iza kojeg stoje i Ujedinjene nacije, najsretnija zemlja na svijetu u odnosu na 146 ostalih zemalja na svijetu, i to osmi put uzastopno. U spomenutom izvještaju za Finskom mnogo ne zaostaju Danska, Island i Švedska. Šta je to što Nordijce čini toliko sretnima?

Svjetski izvještaj o sreći je zasnovan na više ispitivanja o zadovoljstvu životom, a ne na smijehu i osmijehu. Dakle, zasnovan je na ispitivanju u kojem je od učesnika ispitivanja zatraženo da na skali od jedan od 10 ocijene svoj život, a ispitivanje je provela agencija Gallup.

Poznato je da Finci ne izražavaju svoje zadovoljstvo, posebno ne smijehom. No, u posljednjem ispitivanju su svoj život ocijenili sa 7,7, što je znatno iznad globalnog prosjeka od 5,6. Na samom dnu ljestvice je Afganistan, čiji su stanovnici svoj život ocijenili sa 1,4.

Razne druge organizacije smatraju da su nordijske države među najstabilnijim, najnaprednijim i najsigurnijim državama na svijetu. Između ostalog, dominiraju i u indeksima utjecajnog lista Economist, među kojima su oni koji se odnose na status žena i radnu snagu. Stopa samoubistva u ovom dijelu svijeta je bila historijski visoka, a sada se smanjuje.

Nordijske zemlje su među najbogatijima na svijetu kada se posmatra bogatstvo po stanovniku, što obično značajno utječe na zadovoljstvo životom. S druge strane, stanovnici latinoameričkih država su mnogo sretniji nego što to njihovi prihodi sugerišu. Latinoamerikanci su nadmašili Nordijce u drugim istraživanjima o sreći, kao što je to koliko se često smiju ili osjećaju užitak. Istraživači nude moguće objašnjenje zašto je to tako.

Naime, otkrili su da je konzumacija obroka u društvu nekoga, a ne sam, iznenađujuće snažan faktor subjektivnog blagostanja. Taj faktor je statistički značajan koliko i onaj o prihodima i zaposlenju. To je slučaj i onda kada se u obzir uzmu drugi faktori, kao što su starost i nivo obrazovanja.

Latinska Amerika je globalni lider po konzumaciju obroka s prijateljima ili porodicom, odnosno što je vrlo mali broj onih koji jedu sami. Naime, devet je sedmičnih obroka s prijateljima ili porodicom dok je na jugu Azije manje od polovine toga. To bi moglo značiti da su Latinoamerikanci bolje povezani i manje usamljeni od svojih vršnjaka u ostatku svijeta.

Studije provedene širom planete sugerišu da je socijalna podrška uže povezana s ocjenom svog života nego bruto društveni proizvod (BDP) po stanovniku. Ovo bi moglo objasniti zašto je nivo sreće u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim bogatim zemljama u opadanju.

Amerikanci su ti koji sve više jedu sami, žive sami i, kada to mogu, rade sami. U jednoj anketi 18 posto mladih Amerikanaca je izjavilo da nemaju nikoga za koga osjećaju da im je blizak. I u mnogim drugim državama erozija povezanosti ostavlja ljude da se osjećaju usamljeno i turobno. S druge strane, u Finskoj se cijeni samoća jer se upravo zbog samoće, namjerno povlače u svoje seoske vikendice (mokki). Tu samoću često praktikuju u sauni, piše list Economist.