Šta se krije iza misterioznog Putinovog poziva na mir: Otkrio je slabosti Evrope i SAD-a?

Kontekst Putinovih izjava je ključan. Iznesene su tokom posjeta bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku. U prošlosti je neposredno nakon takvih posjeta Kremlj koristio bjeloruski teritorij za vojne poteze u Ukrajini, dok je u petak njihov susret održan tokom zajedničkih vježbi s taktičkim nuklearnim naoružanjem. Putin je govorio o miru u situaciji koja je ukazivala na sasvim suprotno.

Putin je doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kojeg je Moskva više puta napadala zato što je Kijev morao odgoditi izbore upravo zbog rata koji je Putin započeo.

Istodobno su se pojavila nepotvrđena izvješća da je privatni zrakoplov bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča sletio u Bjelorusiju. Proruski orijentirani Janukovič pobjegao je iz Ukrajine 2014. nakon što su vladine snage ubile desetke demosntranata u centru Kijeva.

Sama mogućnost njegove prisutnosti dok se sastaju Putin i Lukašenko dovela je do nagađanja da se Moskva ponovno nada orkestrirati povratak svog saveznika na vlast u Ukrajini.

Rusi su i ranije željeli postaviti predsjednika

Manje agresivan ruski cilj u Ukrajini - osim potpune ili djelimične okupacije - uključuje postavljanje predsjednika u Kijevu kojeg se smatra lojalnim i koji će zaustaviti približavanje Ukrajine Evropskoj uniji i NATO-u.

Bila je to nerealna ideja prije invazije 2022. godine, a pojavila se i tokom prekinutih pregovora u Istanbulu. Sada bi vjerojatno okupacijske ruske snage trebale nametnuti Janukoviča stanovništvu koje kipti od bijesa zbog brutalnosti Kremlja.

Čemu onda priča o miru, posebno kada se čini da Rusija ostvaruje najveće uspjehe na frontu u posljednjih nekoliko mjeseci, ako ne i od početka invazije?

Diplomatija je uvijek bila vojni alat Kremlja. Govorilo se o miru i u Siriji 2015. godine dok su ruski avioni gađali područja pod kontrolom pobunjenika. Pregovaralo se 2015. o miru s Ukrajinom, dok su ruske trupe i ukrajinski separatisti bili usred snažnog napada na strateški ukrajinski grad Debalceve.

Sumnjive namjere Moskve

Nije cinično sumnjati u iskrenost Rusije kada pregovara, već je to praktična nužnost. Iskustvo pokazuje da Rusija pregovore smatra vrijednima u slučaju da neočekivano dovedu do korisnog ishoda bez nasilja ili daju protivniku razloga za zaustavljanje borbi kako bi pokušali potaknuti dogovor.

Moskva sada možda ponovno razgovara o miru iz dva razloga. Prvo, Ukrajina i njezini saveznici sazivaju mirovni summit u Švicarskoj u junu, gdje će se bez Rusije raspravljati kakav bi dogovor mogla prihvatiti. Vjerojatno je summit usmjeren na dogovor oko situacije i poteza koje Kremlj može poduzeti kada njegove snage budu konačno vojno iscrpljene ili u pat-poziciji.

Zelenski je rekao kako se nada da će Kina - najmoćniji saveznik Rusije, koji je samo djelimično podržava u ukrajinskom ratu - također prisustvovati summitu. Putin možda sada govori o miru kako bi sugerirao Pekingu da se ne uključuje u diplomatske razgovore o Rusiji bez prisutnosti Rusije.

Male su ozbiljne šanse da će švicarski summit okončati rat, ali mogao bi konkretizirati razmišljanja Zapada o tome koliko ozbiljnu prijetnju Moskva predstavlja stvarnom mirovnom sporazumu u smislu štete koju bi Ukrajina mogla apsorbirati po svoju teritorijalnu cjelovitost da se zaustavi krvoproliće.

Putin sabotira summit o miru?

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je u petak da su Putinovi nagovještaji o mirovnim pregovorima direktno usmjereni na sabotiranje summita.

"Putin trenutačno nema želju prekinuti svoju agresiju na Ukrajinu i zbog toga se toliko boji summita u Švicarskoj", napisao je Kuleba na X-u.

Drugo i najvažnije, Putin šalje poruke vladama na Zapadu i trenutnoj američkoj predsjedničkoj kampanji. On pokušava sugerirati - možda populistima u Evropi ili MAGA republikancima u Sjedinjenim Američkim Državama - da je jednostavan dogovor nadohvat ruke i to onaj u kojem se fronta, na kojima Ukrajina trenutno gubi uz značajne žrtve, mogu iznenada zamrznuti.

Zapadna podrška ratu je skupa i sve nepopularnija - iako je nedavna 61 milijarda dolara koje je usvojio Kongres možda donijela odgodu da ovo pitanje bude ključno u američkoj predizbornoj kampanji.

Reutersov izvještaj omogućava onima na Zapadu koji žele vidjeti kraj rata da povjeruju kako bi Kremlj mogao odmah zaustaviti rat. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da izvještaj zvuči kao da odražava permanentno stajalište Rusije.

Ali u konačnici može zvučati novo i zanimljivo ključnim ljudima na Zapadu: Donaldu Trumpu - koji nije uspio objasniti kako bi proveo svoju tvrdnju da može zaustaviti rat u 24 sata - i drugim članicama NATO-a koje su manje optimistične od Francuske, Velike Britanije i baltičkih država kad se govori o stavu da Rusiji nikad ne treba vjerovati za pregovaračkim stolom.

Putin sad vidi trenutak slabosti SAD-a

Putin je pragmatik. Počeo je rat misleći da će biti lako. Nastavio ga je misleći da će trijumfirati njegova otpornost na bol, autokratska sigurnost i strpljenje u iščekivanju pobjede. Možda je u pravu, baš sada. Sada vidi trenutak izborne slabosti u SAD-u i drugim evropskim državama, kojima je poslao nejasan signal da bi moglo doći vrijeme za diplomaciju.

Vjerojatno će Rusija ponešto profitirati kod onih koji se očajnički nadaju da će rat u Ukrajini jednostavno nestati i manje su svjesni egzistencijalne prijetnje koju pobjednička i hipermilitarizirana Moskva predstavlja za istočne članice NATO-a.

Ali Putinov signal treba promatrati kroz leću dubokog cinizma ranije diplomatije Moskve u Siriji i Ukrajini, kad je korištena za žestoko postizanje istih vojnih ciljeva, ali s iluzornom pozadinom da bi mir mogao biti pred vratima.