Šta se krije iza sukoba do kojeg je došlo u Sudanu: Rivalske frakcije i regionalni utjecaj
Sudanska vojska je lojalna je vojnom zapovjedniku, koji je postao de facto vladar Sudana, generalu Abdelu Fattahu Al-Burhanu, dok RSF-om, paravojnom jedinicom, upravlja vođa poznat kao 'Hemedti', čije je službeno ime General Muhammad Hassan Daglo.
Ovo su dvije važne vojne sile koje vode zemlju od revolucije u Sudanu 2019. godine u kojoj je Omar al-Bashir zbačen s vlasti. Građanski sukob koji se razvija važan je jer je u suprotnosti s ostatkom Bliskog istoka gdje je u toku postizanja mirovnih sporazuma i popravljanje odnosa između regionalnih sila.
U Sudanu je nakon 2019. godine civilna vlast trebala da preuzme kontrolu, ali vojska je 2021. pokrenula svojevrsni udar koji je prekinuo te pokušaje.
Ipak, vojska je nastavila tvrditi da će na kraju predati vlast. Na mnogo načina, pomaci u Sudanu slični su nekim drugim dugoročnim procesima na Bliskom istoku.
U mnogim drugim državama došlo je do promjena na vlasti povezanih s Arapskim proljećem. U Sudanu je proces bio malo drugačiji jer je Bashirov režim bio ekstremistički islamistički režim povezan s Muslimanskim bratstvom. Također je odgovorna za genocid u Darfuru. Sudan je dio Arapske lige, ali je i država koja povezuje subsaharsku Afriku sa sjevernom Afrikom i Sahelom.
Koja je pozadina borbe?
Dakle, od državnog udara u oktobru 2021., Sudanom upravlja vijeće generala, a dva su vojna lidera u središtu spora. General Abdel Fattah al-Burhan, koji je šef oružanih snaga i zapravo predsjednik zemlje. Njegov zvanični zamjenik je vođa RSF-a, general Mohamed Hamdan Dagalo, poznatiji kao Hemedti.
Nisu se složili oko smjera u kojem zemlja ide i predloženog kretanja prema civilnoj vladavini.
Jedna od glavnih spornih tačaka je oko planova za uključivanje RSF-a od 100.000 vojnika u vojsku i ko bi potom vodio nove snage.
Zašto je sve počelo u subotu?
Nasilje je uslijedilo nakon dana napetosti dok su pripadnici RSF-a preraspoređivani širom zemlje u potezu koji je vojska vidjela kao prijetnju.
Postojale su neke nade da bi razgovori mogli riješiti situaciju, ali to se nije dogodilo. Nije jasno ko je u subotu ujutro ispalio prvi hitac, ali strahuje se da će to pogoršati ionako nestabilnu situaciju.
Šta su Snage za brzu podršku?
Zloglasne paravojne Snage za brzu podršku (RSF) u centru ovog spora, koji se vodi oko prelaska na civilnu vladavinu.
Na čelu s generalom Mohamedom Hamdanom Dagalom, zapravo zamjenikom lidera zemlje, koji je optužen za kršenje ljudskih prava. To uključuje ubojstvo najmanje 120 demonstranata u junu 2019.
RSF je osnovan 2013. pretežno od boraca iz ozloglašene milicije Janjaweed koja se brutalno borila protiv pobunjenika u Darfuru.
Godine 2015. oko 40.000 njenih članova pridružilo se vojnoj intervenciji koju je predvodila Saudijska Arabija u ratu u Jemenu. U Libiju su poslani i borci RSF-a.
Kako bi se olakšao predloženi prijelaz na civilnu vlast, postojao je plan za početak integracije RSF-a u vojsku.
Ali spor između generala Dagoloa i lidera vojske, generala Abdela Fattaha al-Burhana, oko vremenskog rasporeda za promjenu i ko će biti na čelu novih integriranih snaga, stopirao je stvari.
Te tenzije prelile su se u borbe koje su izbile jutros
Zašto je vojska nadležna?
Ova borba je najnovija epizoda u napadima napetosti koji su uslijedili nakon svrgavanja dugogodišnjeg predsjednika Omara al-Bashira 2019.
Došlo je do velikih uličnih demonstracije koji su pozivali na kraj njegove gotovo tri desetljeća vladavine, a vojska je izvela državni udar kako bi ga se riješila.
Ali civili su nastavili zahtijevati svoju ulogu u planu kretanja prema demokratskoj vladavini. Tada je uspostavljena zajednička vojno-civilna vlada, ali je svrgnuta u drugom puču u oktobru 2021. Od tada se rivalstvo između Burhana i Dagaloa pojačalo.
Okvirni sporazum o vraćanju vlasti u ruke civila dogovoren je prošlog decembra, ali razgovori o finaliziranju detalja nisu uspjeli.
Šta bi se sada moglo dogoditi?
Ako se borbe nastave, mogle bi dodatno rascjepkati zemlju i pogoršati političke turbulencije. Diplomati, koji su igrali presudnu ulogu u pokušaju poticanja povratka na civilnu vladavinu, očajnički će nastojati pronaći način da navedu dvojicu generala na razgovor.
U međuvremenu, obični Sudanci će morati proživjeti još jedan period neizvjesnosti.
Uticaj regionalnih sila
Čini se da će sukobi potkopati ono malo stabilnosti koju je zemlja imala. Susjedne države, poput Egipta, pomno prate situaciju. Egipat, čije vodstvo također dolazi iz vojske, vjerovatno bi podržao Burhanov ostanak na vlasti.
Zaljevske zemlje također su zainteresovane za mir u Sudanu. Ovo je prilika za Saudijsku Arabiju, Egipat i druge da vide mogu li također posredovati u prekidu vatre u Sudanu. S druge strane, Rijad ima pune ruke posla oko Jemena i javlja da bi delegacija Hamasa moglo biti na putu za Saudijsku Arabiju. Egipat i Saudijska Arabija također su više fokusirani na Siriju; a Egipat radi na pomirenju s Turskom.
Treba napomenuti da je Sudan također od interesa za druge države. Turska je nastojala povećati ulaganja tamo prije 2019. Rusija također ima interese tamo, a to dovodi do zabrinutosti na Zapadu.
Međutim, Zapad je općenito samo davao izjave o borbama. Nije jasno hoće li mnoge zemlje učiniti mnogo da pomognu okončanju krize. The National iz UAE je rano u nedjelju primijetio da su "pozivi na prekid neprijateljstava koje su uputile svjetske sile, uključujući SAD, UN, Evropsku uniju i Afričku uniju, ostali bez reakcije".
