Prema njegovim riječima, po dolasku u glavni grad Haitija Port-au-Prince suočit ćete se s razmjerama kriminala zbog kojih ćete ostati bez daha. Ulice vrve od ljudi, ali su obavijene dimom zapaljenog smeća. Na svakom ćošku su prosjaci, stopa nezaposlenosti je visoka, a stalno se strahuje od otmica.
Veći dio grada je zabranjeno područje - previše je opasno biti na područjima koja su pod kontrolom stotinjak bandi. Patroliraju maskirani policajci naoružani mitraljezima, ali izgleda da imaju mali utjecaj na stopu kriminala.
Civilno društvo ne postoji zbog političkog neuspjeha. Ne postoje izabrani zvaničnici, tj. državom upravljaju političari bez mandata i bez podrške građana.
Sirotinjskim četvrtima se širi kolera i milioni gladuju. Haiti se nije u potpunosti oporavio nakon razornog zemljotresa 2010. godine. Sky Newsov novinar piše da se svaki put šokira koliko su stvari postale još gore od 2010. godine.
Bande popunile prazninu koju je napravila država
Haiti je država koja se raspada, a bande su odlučile da popune prazninu koju je država napravila. Bande su te koje zapošljavaju, pružaju zaštitu i sigurnost onima koji ih prihvate. Sky Newsov novinar je upoznao jednog od vođa bandi kojeg je predstavio kao jednim od najpoznatijih i najglasnijih vođa.
Riječ je o Jimmyju Cherizieru kojem je nadimak Roštilj. Cherizier je bivši policajac, a sada je dio grupe bandi koja se naziva G9. Ova grupa kontroliše područje koji je skoro u centru glavnog grada. Među stanovništvom se govori da je nadimak dobio zbog načina na koji se odnosi prema žrtvama. No, njegovi prijatelji tvrde da je nadimak dobio zbog toga što je njegova majka dok je bio dijete imala štand, roštilj s piletinom.
Cherizier je preživio četiri pokušaja atentata i stalno je pod pratnjom naoružanih stražara. G9 je predstavio kao grupu naoružanih mladića i djevojaka kojima je cilj pomoći onima koji žive u zloglasnim sirotinjskim četvrtima.
Situacija u ovoj karipskoj zemlji je toliko strašna da pojedine države razmišljaju o tome da pošalju vojsku kako bi se uspostavio red, ali Cherizier smatra da bi to dovelo do katastrofe. Naime, tvrdi da bi mnogi nevini ljudi bili ubijeni ako bi se pokušalo uspostaviti red upotrebom oružja. Neki tvrde da je Cherizier dva puta imao priliku da preuzme predsjednički tron, ali da te prilike nije iskoristio.
Pod sankcijama je Velike Britanije i njenih saveznica zbog učešća u djelima kojima se ugrožavaju mir, sigurnost i stabilnost Haitija. Među haićanskom elitom postoji stav da je Cherizier pijun većih igrača. Međutim, on to negira, uvjeravajući da je čovjek iz naroda. Nije poznato da li je njegov G9 saučesnik u ogromnom broju otmica.
"Mi ne kidnapujemo, niti silujemo. Svi smo mi očevi, imamo sestre, tetke, djecu. I sam imam kćerku. Nikada ne bih dozvolio da se oko mene dešavaju silovanja. Ne ubijamo zbog novca, ali imamo oružje da se branimo, jer ne možemo dozvoliti da nas drugi ubiju", poručio je.
Sky Newsov novinar je Cheriziera opisao kao "prirodnog političara". Dok je hodao njegovim komšilukom, neki su izlazili da pozdrave Cheriziera. Sebe doživljava kao revolucionarom koji se bori protiv korupcije i oligarhije. Situacija u Port-au-Princeu je u nekim stvarima slična onima u sirijskom Alepu. Naime, na ulicama su okačeni čaršafi i deke kako bi se zaklonio pogled neprijateljskim snajperistima.
Česte otmice
Sky News je posjetio i lučki grad Port de Paix koji je žarište u mreži krijumčarenja ljudi. Na putu prema ovom gradu nastojali su da izbjegnu bande koje kontroliraju prohodne puteve. Na dan putovanja na glavnom putu je oteta grupa ljudi za koju je tražena otkupnina. Njihove porodice moraju pronaći novac u određenom roku, a ako ne uspiju u tome, njihovi voljeni će vjerovatno biti ubijeni.
To je bezakonje u kombinaciji s naizgled beskrajnim krugom korupcije, gladi i očaja koji primorava hiljade Haićana da bježe iz svoje domovine, rizikujući život. Veliki je broj njih koji odlaze u Sjedinjene Američke Države.
Haićanska obala je trebala biti tropski raj, ali umjesto toga su njeni putevi prekriveni smećem. Domovi se grade uz zagađene vodene tokove i obale rijeka. Stvarnost je takva da je Haiti za milione ljudi zapravo tropska noćna mora.
Hronologija značajnih događaja
Od 2010. u Haitiju se desilo nekoliko značajnih događaja. Naime, glavni grad i njegovo šire područje su 2010. pogođeni razornim zemljotresom. Tom prilikom je poginulo više od 200.000 ljudi. Zemlja je nakon toga počela dobijati inostranu pomoć, ali se socijalna, politička i ekonomska situacija pogoršavala.
Bivši muzičar Michel Martelly je 2011. izabran za predsjednika. U periodu od 2012. do 2014. desio se val antivladinih protesta uzrokovanih korupcijom. Za predsjednika je 2016. izabran Jovenel Moise koji je vladao izvršenim naredbama zbog toga što su izbori otkazani usljed političkog zastoja.
U martu 2021. uslijedili su veliki protesti protiv njegove vladavine, a demonstranti su tom prilikom pozvali na okončanje Moiseove "diktature". Grupa od 28 plaćenika je navodno ubila Moisea, a premijer Ariel Henry je de facto postao lider države.
U septembru 2022. ponovo su izbili protesti, a ovaj put zbog rasta cijena energije i drugih egzistencijalnih potrepština. Henry je mjesec dana kasnije pozvao na inostranu pomoć kako bi se uspostavio red i olakšalo prevazilaženje ekonomske krize. U novembru 2022. je okončana blokada naftnog terminala Varreux koji je bio pod kontrolom bandi.
Policajci su se pobunili nakon što su bande u januaru 2023. ubile više od deset njihovih kolega.
