Šta svijet može očekivati od 2025. godine: Strah od Trumpa će obilježiti godinu

Sličan osjećaj je i u Gazi, gdje milioni osoba strahuju od Trumpove podrške premijeru Izraela Benjaminu Netanyahuu, koja bi, prema najavama, mogla biti otvorenija i dosta "bogatija" nego što je to slučaj bio s uskoro bivšom administracijom Joea Bidena.

Pored smrti više od 50.000 Palestinaca, raseljeno je malo ispod dva miliona osoba, koji strahuju da se više nikada neće moći vratiti u svoje domove.

Dok je Trumpova najava o "završetku svih ratova" suštinski dobra poruka o miru, kakav će biti taj mir po narode koji se bore za opstanak svoje države je potpuno drugačije pitanje.

EU se nada stabilizaciji, ali...

Prelazeći iz Washingtona u Brisel, 2025. će biti prva godina novog saziva Evropske komisije koja je prošla određene promjene, iako je Ursula von der Leyen ostala na čelu.

Evropska unija mora iskoristiti narednu godinu, prije svega, da signalizira državama koje se nadaju članstvu da imaju veću podršku iz Brisela, a tome smo već vidjeli naznake tokom posljednjih nekoliko mjeseci 2024. godine.

Države poput Albanije, Moldavije i Crne Gore nadaju se da će dobiti još konkretnije podrške iz EU, te da će biti korak bliže članstvu. To je svakako u skladu s obećanjem Von der Leyen da će u ovom sazivu doći do proširenja EU, a temelji za to se moraju, iz perspektive država koje su najbliže članstvu, postaviti već naredne godine.

Što se tiče ostatka država kandidata, moraju se riješiti ključni problemi unutar samih zemalja kako bi došlo do progresa. Ovo se, naravno, odnosi na Bosnu i Hercegovinu, ali i na zemlje poput Sjeverne Makedonije i Ukrajine.

Ove tri zemlje će, kako se čini, ostati u "čistilištu" EU dok ne bude značajnih "promjena na terenu", bilo da je riječ o rješavanju opstrukcija (BiH), okončanju rata (Ukrajina) ili postizanju dogovora sa susjedima (Sjeverna Makedonija).

Izbori u Njemačkoj, Kanadi, Hrvatskoj,...

Kao i u svakoj "neparnoj" godini, u 2025. neće biti pretjeran broj izbornih procesa, a posebno ne u komparaciji s 2024. godinom gdje su se održavali ključni izbori, kako se činilo, jednom mjesečno.

Ipak, građani u nekoliko zemalja će koristiti svoje demokratsko pravo, a prvi značajniji izbori bit će održani u našem susjedstvu, odnosno u Hrvatskoj.

Riječ je o drugom krugu predsjedničkih izbora, do kojeg će doći ako 29. decembra niti jedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova u prvom krugu.

Favoriti su, naravno, kandidati dvije najveće stranke u Hrvatskoj Zoran Milanović (SDP) i Dragan Primorac (HDZ), za koje se očekuje da će biti i u drugom krugu, koja je zakazana za 12. januar.

Svijet će ipak najviše pratiti vanredne izbore u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji u EU. Teza koja se "provlači" kroz narativ o ovim izborima je strah od ekstremnih desničara iz AfD-a, koji su prema predizbornim anketama na drugom mjestu, iza CDU-a.

Iako će vjerovatno biti značajna "sila" u Bundestagu, AfD neće biti dio vlasti, jer su sve veće stranke u Njemačkoj odbile bilo koju mogućnost koalicije s ekstremnim desničarima. Zbog toga će biti zanimljivo pratiti ko će formirati vlast i službeno naslijediti "propalu" semafor koaliciju pod uskoro bivšim kancelarom Olafom Scholzom.

Od ključnih izbora u 2025. godini vrijedi još izdvojiti i Kanadu, gdje će vjerovatno doći do potpunog kraha Liberalne stranke, koja je na vlasti još od novembra 2015. godine.

Premijer Kanade Justin Trudeau je izrazito nepopularan i pitanje je da li će uopšte biti na čelu Liberala na predstojećim izborima.

Prema posljednjim anketama, Liberalima i Trudeau se predviđa treće mjesto po broju članova parlamenta, a vlast će najvjerovatnije formirati Konzervativna stranka.

Novi premijer, kako se očekuje, bit će Pierre Poilievre, harizmatični lider koji bi konzervativce nakon 10 godina trebao vratiti u vlast.

2025. godinu će obilježiti neizvjesnost

Kao što su "Donald Trump" dvije riječi koje su obilježile prethodnu godinu u ovom kontekstu, može se procijeniti da će jedna riječ obilježiti narednu: nepredvidljvost.

S Trumpom na čelu, može se "očekivati neočekivano", a imajući u vidu činjenicu da je SAD i dalje najveća svjetska sila, to može donijeti dodatnu nestabilnost u svijet.