2.300 delegata odlučuje
11

Šta treba znati o Kongresu Komunističke partije Kine, najznačajnijem političkom događaju u državi

B. R.
Ovogodišnji Kongres Komunističke partije Kine čini 2.300 delegata (Foto: EPA-EFE)
Ovogodišnji Kongres Komunističke partije Kine čini 2.300 delegata (Foto: EPA-EFE)
Kongres Komunističke partije Kine (CCP) je najvažniji politički događaj u ovoj državi. Održava se nekoliko dana u pekinškoj Velikoj dvorani i čini ga 2.300 delegata iz cijele zemlje. Na njemu se utvrđuju glavne politike za sljedećih pet godina.

Ove godine se održava 20. Kongres od osnivanja Partije 1921. Xi Jinping je na Kongresu treći put zaredom izabran za predsjednika države, a što je jedna od najznačajnijih odluka. Prema ocjeni Zapadnih medija, Jinping je zacementirao vlast. Osnažena je njegova pozicija u Politbirou kao vrhovnom partijskom organu. Među onima koji su mu čestitali su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) i član Predsjedništva Milorad Dodik (SNSD).

Zašto je Kongres važan

Od kada je u Kini jednopartijski sistem postoji tendencija da generalni sekretar Komunističke partije bude čelnik države. Da je ovo uobičajan Kongres, Jinping, koji je predsjednik od 2012., bi nakon dva petogodišnja predsjednička mandata dužnost prepustio nekom drugom. Međutim, to se nije desilo. Time je prekinuta tradicija njegovih prethodnika. Hu Jintao i Jiang Zemin su funkciju partijskog generalnog sekretara napustili nakon dva petogodišnja mandata.

Xi Jinping treći put zaredom izabran za predsjednika Kine (Foto: EPA-EFE)
Xi Jinping treći put zaredom izabran za predsjednika Kine (Foto: EPA-EFE)

Jinping ima još dvije bitne funkcije. On je predsjedavajući Centralne vojne komisije Komunističke partije i predsjednik je Kine. Prva spomenuta funkcija mu omogućava da ima kontrolu nad vojskom, dok mu druga spomenuta funkcija omogućava da ima kontrolu nad državom. Američki analitičar Brian Hart je istakao da je Jinpingu olakšavajuće to što se ne mora takmičiti s onim ko bi mogao biti njegov nasljednik - eventualni nasljednik ne postoji.

Kako se bira partijsko rukovodstvo

Kongres čini 2.300 delegata iz cijele zemlje. Njegov saziv odražava partijsku hijerarhiju iz 34 provincije i regije. Oni biraju 400 članova Centralnog komiteta kao najviše partijske institucije na nacionalnom nivou. Zatim 200 članova Centralnog komiteta iz svojih redova bira 25 članova Politbiroa i sedam članova Stalnog komiteta Politbiroa (PSC) koji je elitniji partijski organ od Politbiroa. Zbog toga je javnosti posebno interesantno imenovanje članova PSC-a.

Na Kongresu se biraju organi Komunističke partije (Foto: EPA-EFE)
Na Kongresu se biraju organi Komunističke partije (Foto: EPA-EFE)

Edward Knight i Ruby Osman, istraživači instituta za globalne promjene "Tony Blair", ukazali su da su se partijske elite mjesecima, ako ne i duže prije Kongresa, borile za to da njihovi politički miljenici budu u partijskom vrhu. Kongres je trenutak kada se taj izbor ozvaniči.

Ko će biti izabran zavisi i od internog partijskog pravila određenog starosnom dobi, a koji je poznat kao "sedam gore, osam dolje". To znači da svi oni koji imaju do 67 godina mogu biti unaprijeđeni u partijskoj strukturi, a da će svi oni koji imaju 68 godina i više biti penzionisani. Na kongresima 2007., 2012. i 2017. niko ko je imao 68 godina i više nije dobio mandat u Politbirou.

Ako se i ovaj put bude poštovalo ovo pravilo, najmanje dva od sedam članova Stalnog komiteta Politbiroa bit će penzionisani, dok će najmanje osam članova Politbiroa također biti penzionisani. Međutim, analitičar Cheng Li ne očekuje da će se ovo pravilo ovaj put primjenjivati prilikom izbora članova Stalnog komiteta Politbiroa i Politbiroa.

Kada su objavljeni kriteriji izbora članova partijskih organa, starosna dob nije navedena. Međutim, 15 kriterija odnosili su se na lojalnost Komunističkoj partiji. Cheng je ocijenio da se time postiglo da kadrovske promjene budu manje predvidljive, nego što je to bio slučaj na prethodnim kongresima.

Ko će zamijeniti premijera Li Keqianga

Li Keqiang je iza Jinpinga u partijskoj hijerarhiji i trenutno je premijer države. Funkcija premijera je ograničena na dva mandata i to znači da više neće biti drugi najznačajniji čovjek u Partiji.

Li Keqiang, dosadašnji premijer Kine (Foto: EPA-EFE)
Li Keqiang, dosadašnji premijer Kine (Foto: EPA-EFE)

Njegovi potencijalni nasljednici su jedan od četiri zamjenika premijera Han Zhneg, koji ima 68 godina te je time iznad starosne granice, te potpredsjednik i najmlađi član Politbiroa 59-godišnji Hu Chunhua. Mogući nasljednici su još jedan zamjenik premijera 70-godišnji Liu He i prijatelj iz djetinjstva aktuelnog predsjednika Wang Yang. Posljednji spomenuti bio je zamjenik premijera i bivši je čelnik Komunističke partije u provinciji Guangdong koja je ekonomski najsnažnija provincija na jugu Kine.

Budućnost premijera Li Keqianga je neizvjesna. Hart je naglasio da bi mogao biti penzionisan, ali i to da bude na nekoj drugoj poziciji. Jedna od tih pozicija jeste predsjedavajući Narodnog kongresa. Hart je napomenuo da se bivši premijer Li Peng povukao da bi bio predsjedavajući parlamenta, što je u Kini od 1998. treća po važnosti politička funkcija.

Da li će žena biti izabrana u Stalni komitet Politbiroa

Nikada se nije desilo da žena bude član Stalnog komiteta Politbiroa. U Politbirou je Sun Chunlan koja ima 72 godine i očekuje se da će biti penzionisana.

Šta će Kongres značiti za kinesku politiku

S obziroma na to da će Jinping ostati generalni sekretar Komunističke partije, analitičari očekuju održanje političkog kontinuiteta, odnosno da neće biti promjena u kineskoj unutrašnjoj politici.

Među onima je koji su takvog mišljenja je istraživačica australskog Instituta Lowy Jennifer Hsu. Konstatovala je da izazovi, kao što su starenje stanovništva i rast državnih dugova, doprinose uvjerenju da je državi potrebno snažno i stabilno vodstvo. Prema njenim riječima, bit će malo prostora za političke eksperimente i inovacije.

Pod vodstvom Xi Jinpinga odnosi Kine i Sjedinjenih Američkih Država su na najnižem nivou u posljednjih nekoliko desetljeća, a Washington je zabrinut zbog rastuće ekonomske i vojne moći Pekinga. Kineska politika prema Hong Kongu i Tajvanu je sve agresivnija.

Američka analitičarka Bonnie Glaser očekuje da će kineski predsjednik biti još asertivniji i ambiciozniji u međunarodnim odnosima, piše Al Jazeera English.