Obraćajući se europarlamentarcima, Macron je 9. maja istakao da bi integracija Ukrajine u Evropsku uniju trajala nekoliko decenija. Poručio je da bi prikladnije bilo da EU odnos s državama Starog kontinenta, koje nisu članice Unije, gradi na principu "Evrope s dvije brzine".
Formirala bi se unija evropskih država koje nisu članice, a koja bi produbljivala odnose sa EU. Francuski predsjednik je naglasio da bi tu zajednicu mogla činiti i Ukrajina, ali i Velika Britanija koja je istupila iz EU.
"Naša je historijska dužnost da formiramo ono što ja nazivam Evropskom političkom zajednicom. Ova nova evropska organizacija bi omogućila evropskim demokratskim državama, držeći se naših temeljnih vrijednosti, da stvorimo novi prostor za političku saradnju, ali i saradnju na polju sigurnosti, energetike, transporta, infrastrukture i kretanja ljudi", obrazložio je Macron.
Zašto sada
Ovo je izjavio na konferenciji na kojoj se govorilo o budućnosti Evrope, a koja se smatra konsultacijama o tome kako bi EU trebala biti reformisana.
Jasno je uočljivo da je ovu ideju spomenuo na simboličan dan - Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. Osim toga, to je učinio tokom agresije Rusije na Ukrajinu te kada su Moldavija i Gruzija još odlučnije da postanu članicama EU.
Euronews je objavio da je ovu ideju istakao kao poruku i zbog toga što Sjeverna Makedonija i Albanija dugo čekaju da počnu pregovarati o članstvu.
Nije isključeno i to da je njegova poruka povezana s frustracijama izazvanim brzinom odlučivanja u EU - nekoliko država, među kojima je i Mađarska, onemogućavaju da Unija nametne oštrije sankcije Rusiji.
Kako će Macronova ideja funkcionisati
Macron je u prisustvu njemačkog kancelara Olafa Scholza detaljnije obrazložio "Evropu s dvije brzine".
"Moramo pronaći političku formu da se pojedine države, koje dijele iste vrijednosti i geografiju, 'prikače' Evropi te da između njih postoji politička koordinacija. To se odnosi na neke oblike solidarnosti u kontekstu sigurnosti, ali što ne bi bilo poput NATO-a. Tu solidarnost treba definisati. Saradnja bi bila i u energetskom smislu", ukazao je.
Pozvao je na političke konsultacije kako bi se utvrdili interesi država. Ocijenio je da je to način i da se poboljša sigurnost i saradnja zemalja.
Pojedini smatraju da je ovo novi pravac Francuske za koju su naveli da joj godinama nije prihvatljivo proširenje EU. "Evropa s dvije brzine" bi u mnogo čemu bila suprotna ideji EU u kojoj se njene članice potpuno obavezuju na poštivanje njenog pravnog poretka.
Evropska politička zajednica, kakvom je zamišlja predsjednik Francuske, bila bi labava zajednica u kojoj bi saradnja postojala samo po određenim pitanjima, poput odbrane i oporezivanja.
"Neki kažu da su Šengen i eurozona primjer 'Evrope s dvije brzine', ali to nije isto ono što zagovara Macron. Njegova ideja je da novoformirana zajednica sarađuje s EU po određenim pitanjima", ukazala je čelnica briselskog ureda Centra za evropsku reformu Camino Mortera-Martinez.
Ko čeka na članstvo u EU
Ukrajina, Gruzija i Moldavija su nedavno podnijele aplikaciju za članstvo. Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju status potencijalnih kandidatkinja.
Albanija i Sjeverna Makedonija čekaju da počnu s pregovorima. Turska o članstvu pregovara od 2005., a i Srbija je još u pregovorima.
Koliko je izgledno da Macronova ideja postane stvarnost
Primjena ove ideje bi podrazumijevala i promjene unutar EU, ali za to sada ne postoji spremnost. Već 13 država, među kojima su Danska, Slovenija, Bugarska i Švedska, su poručile da im nije prihvatljiva Macronova ideja.
Njemački kancelar Scholz je pokazao zainteresovanost za Macronov prijedlog, ali je upozorio da su pojedine države predugo kandidatkinje za članstvo.
Naglasio je da se to prije svega odnosi na zemlje Zapadnog Balkana ističući Sjevernu Makedoniju. Poručio je da se hrabrost za promjene mora nagraditi.
Macron je najavio da će se o njegovoj ideji u junu razgovarati na sjednici Vijeća EU, piše Euronews.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
Deljković oštro o Margetić: Bila je na 49 službenih putovanja, to je grad koštalo 20.000 KM
