Stoltenberg zabrinuo svjetsku javnost: Postoje preduslovi za izbijanje sukoba u Aziji

Stoltenberg je optužio Kinu za militarizaciju i zbližavanje sa Rusijom.
"Ono što se danas dešava u Evropi može se sutra desiti u Aziji", naveo je Stoltenberg.
U Pekingu se, prema njegovim riječima, pomno prati razvoj situacije u Ukrajini i uče se lekcije koje mogu utjecati na odluke u budućnosti. Dodao je da su saveznici iz NATO-a realno zabrinuti zbog onoga što se dešava u azijskom regionu, o čemu je bilo riječi na sastanku u Washingtonu.
"Kina značajno povećava svoje vojne snage, uključujući nuklearne, bez ikakve transparentnosti. Pokušava da kontroliše Južno kinesko more, prijeti Tajvanu, teži da preuzme kontrolu nad kritičnom infrastrukturom, uključujući i u zemljama NATO-a, suzbija svoje stanovništvo i gazi ljudska prava", naglasio je.
On je primjetio da Kina neprestano produbljuje odnose sa Rusijom, što izaziva posebnu zabrinutost NATO-a. Generalni sekretar NATO-a boravi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama uoči sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu 14. i 15. februara.
Podsjećamo, Pentagon je nedavno objavio izvještaj o vojnoj moći Kine.
Procjena Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država (Pentagon) je da će Kina do 2035. godine imati 1.500 nuklearnih glava. Ukazano je da Amerikanci za Kinezima zaostaju u razvoju hipersoničnog oružja.
Najmnogoljudnija država na svijetu je za kratko vrijeme uspjela u tome da premaši broj od 400 nuklearnih glava. U Pentagonovom izvještaju je istaknuto da se Peking posvetio ubrzanom razvoju nuklearne snage u nastojanju da izazove SAD kao svjetsku silu broj jedan.
Konstatovano je da Kinezi koriste svoju rastuću vojnu snagu za stvaranje međunarodnog sistema kojim će dominirati njihov pogled na svijet. Upozoreno je da to predstavlja izazov američkoj nacionalnoj sigurnosti. Primjećeno je da je Kina sada daleko od onoga što se nekada nazivalo "mršavo i učinkovito nuklearno odvraćanje". Naglašeno je da sada njena nuklearna snaga počiva na mogućnosti lansiranja nuklearnih raketa sa kopna, mora i iz zraka, što zabrinjava Washington.
U američkom izvještaju je navedeno i to da je Kina prošle godine imala 135 testiranja balističkih projektila, što je više od ostatka svijeta zajedno. Izdvojeno je i kinesko testiranje hipersonične rakete, jer je to postignuće kojem se SAD-u dalo na znanje da zaostaje u razvoju hipersoničnog oružja.