Ogroman propust
0

Strava problem: Kako je bezazlena aplikacija korištena za lociranje najmoćnijih ljudi na svijetu

B. H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
U eri digitalne tehnologije, aplikacije koje koristimo u svakodnevnom životu mogu se ponekad okrenuti protiv nas, a primjer toga je Strava, popularna aplikacija za praćenje fitness aktivnosti.

Na prvi pogled, Strava djeluje bezazleno, omogućujući korisnicima da prate svoje trkačke ili biciklističke rute putem GPS-a i dijele ih s prijateljima. Međutim, kako je nedavno otkrila francuska novina "Le Monde", upravo ova aplikacija otkrila je i kretanje nekih od najmoćnijih ljudi na svijetu, uključujući američke, francuske i ruske sigurnosne dužnosnike, pa čak i svjetske lidere.

Kako Strava radi?

Osnovana 2009. godine od strane bivših veslača s Harvarda Michaela Horvatha i Marka Gaineyja, Strava je osmišljena kao alat za praćenje aktivnosti sportista. Korisnici aplikacije, među kojima su trkači i biciklisti, bilježe svoje aktivnosti, dijeleći ih s drugima kroz GPS podatke.

Ova funkcija ujedno omogućava Stravi da stvori globalnu mrežu kretanja svojih korisnika. Ali, kao što su istraživači iz Le Monde otkrili, kada su ti korisnici povezani s osiguranjem svjetskih lidera, aplikacija dobija potpuno novi sigurnosni kontekst.

Kako je Strava postala sigurnosni rizik?

"Le Monde" je otkrio da američke sigurnosne službe, uključujući i agente koji štite bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, potpredsjednicu Kamalu Harris i druge visokopozicionirane zvaničnike, koriste Stravu kako bi pratili svoju tjelesnu aktivnost.

Iako sami lideri nisu aktivni korisnici Strave, mnogi od njihovih tjelohranitelja i osoblja jesu, omogućujući tako potencijalno praćenje njihovih ruta. Primjerice, kretanje agentovih ruta oko hotela u kojem su se sastali predsjednici Joe Biden i Xi Jinping u San Franciscu otkrilo je potencijalno osjetljive informacije.

Problem nije ograničen samo na američke zvaničnike. "Le Monde" je identificirao 12 članova francuske elitne sigurnosne grupe GSPR (Groupe de Sécurité de la Présidence de la République) i šest članova ruske FSO (Federalna zaštitna služba), koji su koristili Stravu i time nesvjesno otkrili važne podatke.

Francuska je već reagirala – iz ureda Emmanuela Macrona poručeno je da Strava nije ugrozila njegovu sigurnost, ali su agentima ipak izdane strože smjernice za korištenje aplikacije. S druge strane, iz Kremlja još nije bilo komentara.

Ovo nije prvi put da Strava privlači pažnju zbog sigurnosnih izazova. Već 2018. godine aplikacija je mapirala vojne baze u Siriji i Afganistanu, kao i britansku mornaričku bazu u Faslaneu, otkrivajući time osjetljive lokacije.

Sličan slučaj dogodio se 2022. godine kada su sigurnosni istraživači otkrili kretanje osoblja u izraelskim vojnim bazama putem aplikacije. Sve to dovelo je u pitanje koliko su korisnici svjesni rizika kojima se izlažu korištenjem ovakvih aplikacija za praćenje lokacije.

Kao da sigurnosni problemi nisu bili dovoljni, Strava je prošle godine dospjela u centar pažnje u Singapuru zbog fenomena "rent-a-runners". Usluge su bile dostupne svima koji su htjeli poboljšati svoje fitness rezultate bez stvarnog napora – jednostavno unajmite nekoga da pretrči rutu umjesto vas. Ova pojava izazvala je negodovanje među istinskim zaljubljenicima u fitness, ali i ponovno postavila pitanje o etici i integritetu u digitalnom svijetu.

S obzirom na niz incidenata i globalne sigurnosne rizike koje predstavlja, možda je vrijeme da korisnici Strave, a posebno oni s osjetljivim profesijama, razmisle o ograničavanju upotrebe aplikacije ili postavljanju strožih privatnosti.

Ova situacija podsjeća na sveprisutnu prijetnju privatnosti u digitalnom dobu, gdje nevine aplikacije postaju sigurnosni izazovi za sve, od običnih korisnika do najmoćnijih ljudi na svijetu.

Vezani članci