Sudbina Evrope kakvu poznajemo u rukama je i olovkama Nijemaca: Tanka linija između mirne luke i zemljotresa

Parlamentarni izbori u ovoj zemlji dolaze nakon što je krajem 2024. godine svađa između ključnih ljudi potpuno uzdrmala temelje onoga što se zove "semafor koalicija.

Savez Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), Liberalne partije (FDP) te Zelenih, nije izdržao raskol između kancelara Olafa Scholza i lidera FDP-a Christiana Lindnera koji je u ovoj koaliciji obnašao funkciju ministra finansija Njemačke.

"Olaf Scholz me izbacio na ulicu, ali se osjećam ugodno na ulici. U trenutnoj situaciji, potpuno sam zaokupljen političkim menadžmentom. Mentalna obrada svega što se desilo dolazi kasnije. Izborna kampanja je de facto već počela. FDP samostalno ulazi u izbornu kampanju i cilja na dvocifren rezultat svoje stranke. FDP je uspio to na izborima 2017. i 2021. godine", govorio je Lindner u novembru 2024. godine.

Od tada, situacija u Njemačkoj, Evropi, ali i svijetu značajno se promijenila. Dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću označio je geopolitički zaokret za 180 stepeni, a talas promjena dao je dodatni vjetar u leđa i desničarskim strankama u Evropi. Na dan izbora, ankete su manje-više identične, a ukazuju na to kako je "semafor koalicija" izgubila dio izbornog kolača, a ono što se postavlja kao pitanje jeste - kome je on otišao?

Prema anketi INSA instituta, demokršćanski savez koji čine CDU/CSU ima podršku oko 30 posto stanovnika. Desničarska Alternativa za Njemačku druga je po jačini s podrškom od 21 posto. SPD, koji je dao kancelara u prethodnoj vladi, ima podršku 15 posto građana. Zeleni su na 13 posto, a Die Linke (Ljevica) koja je prošla kroz tektonske promjene uživa podršku oko osam posto glasača.

Mijenja li se "krvna slika" Njemačke nakon izbora?

O tome kakva su očekivanja od ovih izbora, da li će Njemačka otići udesno ili će se održati savez između opcija koje gravitiraju političkom centru te šta nosi budućnost, za Klix.ba je govorio analitičar Njemačkog vijeća za vanjske odnose (DGAP) i šef Centra za upravljanje u istočnoj Evropi, Rusiji i centralnoj Aziji pri DGAP-u Stefan Meister.

Na početku razgovora, osvrnuli smo se na odnose između stranaka koje su do sada činile vlast u Njemačkoj te da li je moguće očekivati da se "semafor koalicija" u određenom obliku vrati ponovno na vlast ili možemo govoriti o (ne)očekivanim partnerstvima.

"Mislim da nema povjerenja između ove tri stranke, a posebno SPD-a i Zelenih sa FDP-om. FDP je svojom politikom blokiranja svake investicije izgubio bilo kakav politički kapital i kredibilitet i vrlo vjerovatno neće ući u sljedeći saziv Bundestaga (parlamenta op. a.). Ipak, mogu da zamislim, da će na kraju CDU i SPD sarađivati ​​u sljedećoj vladi i ako to ne bude dovoljno, pridružit će se i Zeleni. Ipak bih rekao, između Zelenih i SPD-a postoji neko povjerenje i ako Scholz ode, bit će lakše sarađivati", rekao je Meister na početku razgovora.

Na pitanje koliko je realno očekivati da CDU na čelu s Friedrichom Merzom ipak popusti i padne u zagrljaj AfD-a, naš sagovornik ističe kako to za sada nije opcija.

"Ne još i ne sa ovim AfD-om. Ne mislim da je potrebno na saveznom nivou sarađivati ​​sa AfD-om, ima još opcija. Na lokalnom nivou to bi se moglo dogoditi uskoro. Istovremeno, AfD je radikalniji od stranke Marine Le Pen ili Giorgie Meloni, što znači da je teže sarađivati ​​s njima za demokratske stranke. AfD je bliži FPÖ-u u Austriji. Međutim, ako se nastavi ovaj trend ka desnici, na izborima nakon ovih izbora mogli bismo vidjeti koaliciju s AfD-om jer druge većine više nema. Međutim, ne vidim da je Merz zainteresovan za saradnju sa AfD-om u ovom trenutku", pojašnjava.

Pitanje koje se često provlačilo kroz ovu izbornu kampanju, ali i kroz debate, jeste plan stranaka u kontekstu migracija. Dok su SPD i Zeleni zagovaratelji humane i uredne migracijske politike, desničari su znatno radikalniji u tom pogledu.

Tim povodom, s Meisterom smo govorili i o tome da li će Njemačka, uslijed geopolitičkih promjena u Evropi i svijetu, biti prinuđena da mijenja imigracionu politiku i da li će ona u budućnosti biti bliža onome što zagovara desnica.

"Da, i to se već dešava. Sadašnja koalicija je već pooštrila mnogo zakona o migracijama i ovaj trend će se nastaviti. Nakon nekoliko terorističkih napada koje su izvršili migranti iz različitih razloga, u društvu se javlja snažan zahtjev za mnogo oštrijom migracijskom politikom. AfD ovdje u određenoj mjeri postaje mainstream i CDU ili bilo koja nova koalicija će slijediti ovaj trend", mišljenja je Meister.

Kada je riječ o AfD-u, Meister je komentirao i njihov rast.

"Oni su očigledno u trendu zbog svih prijetnji koje Nijemci vide oko sebe, a migracija je ključna prijetnja pored rata u Ukrajini. Mnoge stvari koje AfD govori nekoliko godina, na marginama političkog diskursa, postale su mainstream i implementirat će ih tradicionalne demokratske stranke. Da, AfD je dobio veću podršku kako pokazuju ankete i može dobiti više od 20 posto podrške", ističe.

Osim migracija, stranke su često u kampanji govorile i o tzv. dužničkoj kočnici u Njemačkoj, a koja je jednim dijelom prouzrokovala i raspad semafor koalicije.

Pravilo je to koje je ugrađeno u Ustav Njemačke, a koje kaže da se državna kasa mora zadovoljiti novcem koji prikupi od poreza i sličnih izvora finansiranja. Ovo pravilo smije se suspendovati samo u vanrednim situacijama kada se država mora zadužiti kreditno i to zbog posebnih slučajeva.

"Ne postoji alternativa osim reforme dužničke kočnice u Njemačkoj, ali i zajedničkih dugova u EU. Trump će Njemačku staviti pod toliki pritisak da ćemo ovdje vidjeti reforme. Njemačka treba više ulagati u sigurnost, infrastrukturu i digitalizaciju i tome nema alternative", rekao je Meister.

Osim stranaka desnice, demokršćana i stranaka koje su činile semafor vladu, na ovim izborima se govori i o položaju uslovno rečeno ljevičarskih partija, odnosno Die Linke i BSW-a. Tim povodom, Meister je govorio i o njihovom položaju u njemačkom društvu te koliko mogu uraditi na ovim izborima.

"BSW gubi na anketama i možda neće ući u novi Bundestag jer će imati manje od pet posto. Die Linke ima pravi porast, sada više od 6-7 posto. U društvu, a posebno među mladima, postoji i potražnja za lijevom politikom. Imaju nove ljude koji stiču neku popularnost, ali ne mislim da ćemo vidjeti veći pomak ulijevo, jer je društvo sada desnije i konzervativnije. BSW je ionako na neki način više desničarska stranka", ističe analitičar.

Dotakli smo se i TV debata koje su održane u Njemačkoj u protekle dvije sedmice, a od kojih je naročito zanimljiva bila ona na njemačkom RTL-u.

"Mislim da je Scholz na kraju prošao bolje od očekivanog, ali mu to neće pomoći. Habeck je bio mnogo slabiji nego što se očekivalo, a također je Weidel pokazala svoje slabosti. Mislim da su veći pobjednici Merz i Scholz, iako obojica nisu jaki govornici", naveo je Meister.

U zaključku, osvrnuli smo se i na utjecaj koji bi Donald Trump, ali mnogo više Elon Musk kao dio nove američke administracije, mogao izvršiti na glasače u Njemačkoj s obzirom na to da je otvoreno podržao Alternativu za Njemačku.

"Ne mislim da će AfD imati koristi od podrške Muska i Trumpovog tima, budući da Sjedinjene Američke Države nisu popularne u biračkom tijelu AfD-a. Mislim da će CDU i tradicionalne stranke imati koristi od ovog miješanja, jer ljudi žele više stabilnosti i ne vole ovu vrstu miješanja", ističe Meister.

Na pitanje da li Njemačka ima odgovor na politički talas koji je krenuo iz Washingtona, Meister je poručio.

"Ne, nisu spremni za Trump 2.0 i još uvijek pokušavaju da se prilagode. Mislim da će Trump staviti Njemačku i EU toliko pod pritisak da ćemo vidjeti neke promjene u politici u pogledu sigurnosti i ekonomije. Naši političari neće imati alternativu nego da djeluju i da ulažu i da više rade sa evropskim državama pa bi mogao čak i da pomogne u ujedinjenju Evropljana", ističe Meister.

Na samom kraju, dotakli smo se i Zapadnog Balkana i govorili o tome da li je moguće nakon izbora očekivati promjenu njemačkog pristupa kada je riječ o EU integracijama.

"I dalje mislim da je Njemačka jedna od zemalja EU koja je imala najveći interes za Zapadni Balkan i koja najviše podržava integraciju zemalja", zaključio je u intervjuu za Klix.ba analitičar DGAP-a Stefan Meister.

Osnovne informacije o izborima u Njemačkoj

Više od 59 miliona njemačkih građana ima pravo glasa, uključujući 2,3 miliona onih koji biraju prvi put, prema službenim podacima.

Biračko tijelo se uveliko oslanja na stariju populaciju, sa 42 posto birača starijih od 60 godina, u poređenju sa samo 13 posto mlađih od 30 godina. Preko sedam miliona birača s pravom glasa ima imigrantsko porijeklo.

Ukupno, na ovim izborima će se takmičiti 4.506 kandidata za 630 mjesta u Bundestagu.

Zastupljenost žena je neznatno smanjena, a žene čine 1.422 kandidata (32 posto).

Ukupno, 29 političkih opcija ući će u ovu političku utakmicu, ali samo stranke koje pređu pet posto glasova imat će priliku da učestvuju u radu parlamenta, odnosno Bundestaga.