Osvrt na intervju
52

Suljagić i Mujanović za Jerusalem post: Dodik je ekstremista bez premca, dugujete izvinjene žrtvama

S. M.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i analitičar Jasmin Mujanović u autorskom tekstu za The Jerusalem Post osvrnuli su se na, blago rečeno kontroverzni intervju, koji je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno dao za isti medij.

Na početku autori ističu da je za svakog ko je makar i površno upoznat sa Zapadnim Balkanom od početka 1990-tih Milorad Dodik sinonim za ksenofobiju, i historijski revizionizam.

"Bliski saradnik Vladimira Putina, radikalnog nacionalističkog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i austrijske, mađarske i francuske krajnje desnice, između ostalih, dugogodišnji političar bosanskih Srba je ekstremista bez premca u Evropi danas", navode autori.

Iz tog razloga smatraju da je odluka The Jerusalem Posta da objavi podruži intervju s Dodikom (14. juni) u kojem on koristi zapaljivu sektašku retoriku protiv Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, banalizira jedinstveni užas holokausta i negira činjenice o genocidu u Srebrenici, zapanjujuća.

"Jedna je stvar da je list uradio takav intervju, iako je možda bio nepromišljen. Sasvim je drugo što je objavljen znajući njegove stavove", navodi se.

Za početak, tvrde autori, doslovno ni jedan aspekt Dodikovih tvrdnji u intervjuu nije činjeničan te da svaki pojedinačni paragraf sadrži barem jednu veliku izmišljotinu, a većina ih sadrži nekoliko odjednom.

"Već u prvom Dodikovom odgovoru on neistinito tvrdi da se genocid u Srebrenici, pravno utvrđena činjenica o kojoj je više puta presuđivao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 'ne može nazvati genocidom'. On lažno tvrdi da su 'autoritativni stručnjaci utvrdili da nije bio genocid' kada se praktično cijela svjetska akademska zajednica slaže ne samo oko činjenica o genocidu u Srebrenici, već i o široj genocidnoj prirodi srpskih nacionalističkih napora u Bosni tokom 1990-ih", navode Suljagić i Mujanović.

Naglašavaju da je genocid u Srebrenici najdetaljnije naučno dokumentovani zločin u modernoj historiji.

"Dugogodišnje iskopavanje i dokumentiranje više od 8.372 žrtve genocida, sve ubijene tokom nekoliko kratkih dana u julu 1995. godine, široko su prepoznati kao ključni u razvoju savremenog DNA profiliranja i kriminalističke forenzike", navodi se.

Dodaju da postoji jasna računica o genocidu koju su napravili sami počinioci u vojsci bosanskih Srba.

"Znamo broj autobusa i količinu goriva potrebnog za prisilno premještanje bošnjačkog stanovništva, broj lica potrebnih za čuvanje zarobljenika, broj potrebnih za masovna pogubljenja, broj vozila potrebnih za transport tijela do masovnih grobnica, te količinu opreme i osoblja korištenih za naknadno iskopavanje i ponovno zakopavanje dijelova žrtava na desetinama tercijarnih lokacija u pokušaju da se prikriju puni razmjeri zločina", ističe se u tekstu.

Dodikovo kažnjavanje bošnjačke zajednice

U nastavku teksta autori napominju da Dodik u više navrata tendenciozno spominje fašističku okupaciju Jugoslavije, zlonamjerno pokušavajući bošnjačku zajednicu označiti odgovornom za zločine nacista i njihovih lokalnih kolaboracionista, posebno hrvastkog ultranacionalističkog režima koji je bio na čelu tzv. Nezavisne DSržave hrvatske (NDH), kojoj su Nijemci jednostranu pripojili cijelu BiH.

"Dodik govori o broju srpskih žrtava logora smrti Jasenovac, što ne podržavaju američki Muzej holokausta i druge vodeće svjetske institucije koje se bave proučavanjem holokausta. Zašto? Zato što je zagovornik šire srpske nacionalističke propagandne kampanje koja ima za cilj da poveća broj etničkih srpskih žrtava tokom 1940-ih u perverznom pokušaju da se opravda genocid i zločini koje je počinio Miloševićev režim tokom 1990-ih. Ovaj sentiment je uredno uobličen većim transparentom koji je prije dvije sedmice u centru Beograda otkrila neofašistička ulična banda; pisalo je: 'Jedini genocid na Balkanu [sic] bio je nad Srbima'", stoji u tekstu.

Smatraju da je kao i u svim dijelovima okupirane Evrope u redovima Bošnjaka bilo nacističkih kolaboracionista.

"Međutim, kao što je dokumentovano u iscrpnim naučnim radovima, Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu Marka Atille Hoarea i Himmlerova Bosanska divizija Georgea Lepea, to su bili rubni segment bošnjačkog stanovništva. I pored toga, Emir Suljagić se u ulozi direktora Memorijalnog centra Srebrenica javno izvinio za zločine bošnjačkih kolaboracionista na konferenciji u organizaciji Svjetskog jevrejskog kongresa. I to je učinio u samoj Srebrenici, mjestu bolnog 20. stoljeća bošnjačke zajednice", navodi se.

Naglašavaju da Suljagićevi postupci također odražavaju napore lidera Bošnjaka tokom 1949-ih, koji su aktivno nastojali pomoći i sakriti svoje komšije Jevreje i Srbe tokom nacističke okupacije.

"O tome najbolje svjedoči činjenica da među 49 Pravednika među narodima priznatim iz Bosne, gotovo dvije trećine su etnički Bošnjaci. To je također razlog zašto je Bosna do danas još uvijek dom najdragocjenijeg artefakta jevrejskog života na Balkanu: Sarajevske Hagade iz 14. stoljeća. To je zato što su Hagadu, kao i bezbroj bosanskih Jevreja, skrivale muslimanske porodice u Bosni tokom užasa okupacije", dodaju autori.

Kao djelimično priznanje ovog posebnog odnosa između bošnjačke i jevrejske zajednice u BiH, Memorijalni centar Srebrenica i Svjetski jevrejski kongres su također pokrenuli inicijativu za mir i sjećanje u julu 2023. kako bi "kreirali put pomirenja, međusobnog poštovanja i izgradnju aktivnog mira".

"Nasuprot tome, u martu 1941. godine, knez Pavle Karađorđević, član srpske kraljevske porodice, predao je Beograd silama Osovine. Uprkos Pavlovom brzom svrgavanju, srpski oficiri koji su organizovali puč nisu promijenili svoju odluku. U aprilu 1941. godine sile Osovine su izvršile invaziju na Jugoslaviju, a do maja 1942. proglasile su Srbiju jednom od prvih Judenfrei teritorija u Evropi. To je dobrim dijelom posljedica predanih napora kolaboracionista poput Milana Nedića, nacističkog marionetskog vođe okupirane Srbije", navodi se.

Uprkos tome, nastavljaju autori, srbijanski sudovi ozbiljno su razmatrali Nedićevu rehabilitaciju 2010-ih.

"On nikada nije primio takav grant, ali drugi prominentni nacistički kolaboratori, poput srpskog nacionalističkog gerilskog vođe Draže Mihailovića, jesu. Mihailović i drugi tzv. "Četnički" kolaboratori, zajedno sa svojim bosansko-srpskim kolegama poput Dodika, i dalje su široko poštovani u nacionalističkom establišmentu Srbije", ističu Suljagić i Mujanović.

Autori tvrde da Dodik laže i o najjasnijim pitanjima.

"Na primjer, on lažno tvrdi da Bosna i Hercegovina Hamasu obezbjeđuje 'oružje i municiju', iako nema ni trunke dokaza, dok novinar Eldad Beck navodi potpuno fiktivni 'rastući iranski utjecaj' u zemlji. Nasuprot tome, Jamestown Foundation sa sjedištem u Washingtonu, jedan od vodećih američkih strateških istraživačkih centara, označila je Srbiju 'ulaznom tačkom Teherana na Balkan' 2023. godine, pozivajući se na kupovinu hiljada iranskih dronova za napade od Beograda", stoji u tekstu.

Dodaju da Dodik nije bio iskren ni kada je govorio o tome šta je radio tokom rata u Bosni i Hercegovini.

"Tvrdi da nije bio vojnik tokom rata u BiH, već 'opozicioni političar'. Dodik je nakratko bio opoziciona ličnost u predratnom bosanskom parlamentu. Ali nakon što je SDS pod vodstvom genocidnog Radovana Karadžića proglasio takozvanu 'Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu', Dodik je stao na stranu Karadžićevog režima i njegovih otcijepljenih institucija. Kada su srpske nacionalističke snage, predvođene Miloševićevim Beogradom, započele sistematsko istrebljenje i protjerivanje nesrba iz istočne i sjeverne Bosne, Dodik se nije protivio niti protestvovao protiv genocida. Okrenuo se ratnom profiterstvu", navode autori.

Napominju da je cinizam predsjednik SNSD-a još gori.

"Kada se (ponovno) pojavio kao glavna politička ličnost u poslijeratnoj Bosni, u početku je kao reformator kojeg podržavaju SAD javno priznao činjenice genocida u Srebrenici i nazvao Karadžića i Ratka Mladića ratnim zločincima koji su uprljali savjest srpskog naroda. Ali kada je Dodik odlučio da ima veće političke koristi od nacionalističkog ekstremizma i historijskog negacionizma, ponovo je promijenio melodiju. Niko nema pravo banalizirati historijske činjenice i sjećanje na holokaust ili genocid u Bosni, posebno ne u potrazi za savremenim projektima mržnje, kakve promoviraju Dodik i njegovi podržavaoci. Jerusalem Post duguje izvinjenje bošnjačkim žrtvama Srebrenice i svojim čitaocima", zaključili su Suljagić i Mujanović.