Suše haraju Evropom: Rijeke nestaju, proizvodnja hrane postaje sve teža
Evropa se ovog ljeta suočava sa najvećom sušom u posljednjih 500 godina, a dvije trećine kontinenta je u stanju pripravnosti ili upozorenja, smanjujući unutarnju plovidbu, proizvodnju električne energije i prinose određenih usjeva.
U avgustovskom izvještaju Evropske opservatorije za sušu (EDO), koja je u službi Evropske komisije, navodi se da je 47 posto Evrope podvrgnuto uvjetima upozorenja, jer se vlaga u tlu isušuje, a 17 posto regije je u stanju pripravnosti zbog vegetacije koja je pogođena.
Rekordno visoke temperature pogoršale su sušu, izazvale šumske požare, pokrenule niz zdravstvenih upozorenja i potakle na dodatne akcije u borbi protiv klimatskih promjena.
Rekordno nizak vodostaj rijeka
Ljetni usjevi su pretrpjeli štetu, a prinosi kukuruza u zrnu za 2022. bit će 16 posto ispod prosjeka iz prethodnih pet godina, a prinosi soje i suncokreta za 15, odnosno 12 posto.
Sušom je pogođena i hidroenergija, a drugi proizvođači energije pogođeni su zbog nestašice vode koja "hrani" sisteme za hlađenje.
Prema informacijama Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije, rijeke širom Evrope su na rekordno niskim nivoima.
Vodostaj rijeke Po u Italiji je na najnižem nivou u posljednjih sedamdeset godina što je ugrozilo kako poljoprivrednu proizvodnju u dolini ove rijeke tako i snabdijevanje mnogih gradova u ovom području. U dolini rijeke Po proizvodi se između 30 i 40 posto italijanske poljoprivredne proizvodnje.
Rijeka Rajna na mjernom mjestu u Kaubu u blizini Frankfurta je u petak bila duboka ispod 40 centimetara, uz opasnost da se dubina smanji za još 15 centimetara. Ovako nizak nivo vode je doveo u pitanje i kretanje brodova ovom rijekom ključnih za privredne aktivnosti ove regije.
Nizak vodostaj je ometao unutarnje plovidbe, kao što je rijeka Rajna, sa smanjenim teretom transporta koji utječe na transport uglja i nafte.
U Francuskoj su zbog suše i posljedičnog nedostatka vode u rijekama i pored ogromnih potreba za električnom energijom, nuklearne elektrane morale da smanje proizvodnju.
Berba grožda ove godine u Evropi počinje ranije
Jasno je da suša ima direktan utjecaj na poljoprivredu i njene usjeve, a zemljoradnici se podvrgavaju raznim mjerama kako bi šteta bila što manja i primjetna.
Tako su suša i rekordno visoke temperature primorale evropske vinare da ovogodišnju berbu grožđa započnu ranije.
Sezona berbe vina ove godine počinje rano u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španiji, jer ekstremne vrućine i malo padavina ovog ljeta primoravaju vinare da beru grožđe i do mjesec dana ranije nego što je to uobičajeno.
U poznatim francuskim vinogradima Bordeauxa, koji proizvode neka od najboljih vina na svijetu, berba koja tradicionalno počinje sredinom septembra počela je sredinom augusta ove godine. Od kraja juna do sredine ovog mjeseca u regionu nije padala kiša. Kako je cijela zemlja prijavila najvišu temperaturu od 2003. godine, grožđe je jednostavno sazrelo mnogo ranije.
U Njemačkoj berba ove godine počinje "izuzetno rano", prema njemačkom institutu za vino (DWI), "zbog neprekidnog sunčanog vremena".
Toskana, jedna od glavnih italijanskih vinskih regija, zajedno s Venetom i Pijemontom, također je u velikoj mjeri patila od ljetnih vrućina i jakih suša, a proizvođači vina i uzgajivači grožđa izvještavaju da je njihovo grožđe sazrelo ranije ove godine.
Između Viareggio i Lucca, u Tenuta Mariani, berba je počela dvije sedmice unaprijed, jer su uzgajivači grožđa spasili ono što je preživjelo ovo ljeto užareno sunce, osiguravši ovogodišnju proizvodnju Chardonnaya i Pinot Grigio.
