Šta će glasači biti pitani?
Jedno pitanje: "Treba li Škotska biti nezavisna država"?
Kako je došlo do referenduma?
Škotska je ušla u političku uniju s Engleskom 1707. godine nakon finansijski ruševnog pothvata za postavljanje trgovinskih kolonija u Centralnoj Americi. U Škotskoj je prvi referendum održan 1979. godine, ali nije uspio zbog slabog odziva birača, a drugi gotovo 20 godina kasnije rezultirao je uspostavljanjem škotskog parlamenta sa ovlastima za zdravstvo, obrazovanje i lokalnu samoupravu.
Nakon što je na izborima 2011. godine pobijedila separatistička Škotska nacionalna stranka, Velika Britanija i škotska vlada su pristale na održavanje referenduma o nezavisnosti.
Ko može glasati?
Glasati mogu Britanci i drugi građani Evropske unije, te osobe rođene u Škotskoj, ali koje žive izvan zemlje. U Velikoj Britaniji glasati mogu samo građani stariji od 18 godina, međutim u ovom slučaju mogu glasati i građani od 16 i 17 godina starosti. U svakom slučaju očekuje se veliki odziv, jer se do roka za prijavu (2. septembra) registrovalo rekordnih 97 posto glasača, što je oko 4,4 miliona Škotlanđana.
Ako građani kažu "da", kada će Škotska postati nezavisna država?
Škotska će postati nezavisna država 24. marta 2016. godine, nakon 18-mjesečnog razdoblja potrebnog za rješenje svih detalja s Londonom. Datum je značajan, jer su na taj dan 1603. godine ujedinjene krune Engleske i Škotske kada je škotski kralj James VI postao kralj Engleske.
Hoće li Škotska i dalje imati kraljicu?
Da, ona će ostati šef države. Neki stručnjaci ističu da će kraljica možda trebati guvernera da djeluje u njeno ime u nezavisnoj Škotskoj, kao što je to slučaj u zemljama poput Kanade i Australije.
Hoće li Škotska zadržati funtu?
To je bilo jedno od ključnih pitanja za referendum. Kampanja "da" kaže da će Škotska biti u mogućnosti zadržati funtu. Strana koja se protivi nezavisnosti odbija valutnu uniju i Britansku centralnu banku smatrajući to suprotnim suverenitetu.
Hoće li Škotska biti u Evropskoj uniji?
Vjerojatno da, ali to pitanje ostaje otvoreno. Oni koji podržavaju nezavisnost smatraju da će Škotska pregovarati "iznutra" sa EU i da se, za razliku od drugih zemalja koje su pristupile u posljednjih nekoliko godina, svi zakoni i propisi EU već primjenjuju u Škotskoj, pa ne bi bilo potrebe za uobičajeno dugim procesom pristupanja. No, druge zemlje EU-a sa svojim secesionističkim pokretima - posebno Španija i Belgija, će možda pokušati blokirati škotski ulazak u EU.
Šta o članstvu u NATO-u?
Vladajuća Škotska nacionalna stranka (SNP) i glavni zalagač za otcjepljenje na referendumu, kažu da bi željeli da nezavisna Škotska bude dio NATO-a, ali će ukloniti britanski sistem nuklearnih projektila Trident iz zemlje. Čelnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je rekao da će nezavisna Škotska morati ponovo da se pridruži Savezu i da će je drugi članovi prihvatiti.
Šta će se dogoditi ako većina građana glasa protiv nezavisnosti?
Glavne stranke koje su se zalagale protiv nezavisnosti su konzervativci i liberalni demokrati i svi su obećali više prenesenih ovlasti za Škotsku, ako birači odbace nezavisnost. Oni škotskom parlamentu nude veće pravo glasa o pitanju poreza, socijalne zaštite i potrošnje, što bi i u drugim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva moglo donijeti porast želje za autonomijom. Nick Clegg, zamjenik premijera, je 12. septembra pozvao na prijenos ovlasti u Engleskoj, rekavši da će neke ovlasti biti prebačene i u regije.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
Park Residence poprima završne obrise: Privedene kraju ključne građevinske faze
