Ulazak u NATO
47

Šveđani i Finci u novom pokušaju utjecaja na Tursku: Od slanja pisma do odlaska na noge Erdoganu

V. K.
Da li će Erdogan "omekšati" svoje stavove? (Foto: EPA-EFE)
Da li će Erdogan "omekšati" svoje stavove? (Foto: EPA-EFE)
Dok je većina članica NATO-a usvojila u parlamentima dokumente o ulasku Finske i Švedske u ovu alijansu, Mađarska i Turska i dalje nisu odgovorile na zahtjev Stockholma i Helsinkija. I dok svi vjeruju kako je Mađarska u ovim trenucima manji problem, turski zahtjevi i dalje predstavljaju barijeru za nastavak ovog procesa.
Nekoliko država članica NATO-a odobrili su zahtjev Švedske i Finske za ulazak u NATO još u proljeće ove godine, dok je većina država ovaj proces okončala nakon ljetne pauze, u septembru i početkom oktobra.

Ipak, Mađarska i Turska ostale su jedine države članice koje još uvijek nisu donijele odluku o odobravanju ulaska Finske i Švedske u NATO zbog čega je ovaj proces dospio u ćorsokak.

Svakako, u ovim trenucima, sudeći prema ranije postavljenim zahtjevima, FInska i Švedska će znatno više problema u uvjeravanju da odobre ove zahtjeve imati sa Turskom, čiji je predsjednik Recep Tayyip Erdogan nekoliko puta u posljednja četiri mjeseca ponovio kako Turska neće odustati od svojih zahtjeva prema Švedskoj i Finskoj, te da države moraju ispuniti sve što Ankara traži ukoliko žele nastavak NATO puta.

Ono što je od ranije poznato, Turska je od Švedske i Finske prije svega zatražila izručenje nekoliko osoba koje se povezuju s kurdskim PKK pokretom, ali i FETO organizacijom.

U dokumentu se također ističe kako će Švedska i Finska ukloniti prepreke koje se tiču izvoza oružja u Turska te da će povećati saradnju u odbrambenoj industriji s ovom državom.

Erdoganu "na noge"

Međutim, od juna kada je dokument i potpisan u Madridu, proces nije odmakao daleko od svojih početaka, a čini se kako su Finska i Švedska spremne poduzeti novi vid aktivnosti kako bi natjerali Tursku da promijeni razmišljanje.

U tom smislu, Finska je već poduzela prvi korak pa će tako finski zvaničnici naredne sedmice posjetiti Tursku kako bi obavili razgovora sa zvaničnicima ove države o zahtjevima Ankare.

"Tokom sastanka, turski zvaničnici će ponoviti svoj zahtjev finskoj delegaciji za izručenje članova FETO pokreta i PKK. Dokazi o zločinima optuženih terorista bit će također priloženi u dokumentima", pišu turski mediji.

S druge strane, novinska agencija Reuters je izvijestila kako je Švedska poduzela "konkretnu akciju" kako bi odgovorila na zabrinutost Turske u vezi sa njenim nastojanjem za članstvom u NATO-u.

U pismu na dvije stranice koje su švedske vlasti uputile Ankari, navodi se 14 koraka koje je Švedska poduzela kako bi pokazala da je potpuno posvećan implementaciji memoranduma koji je potpisan u junu.

"Švedska policija za sigurnost i borbu protiv terorizma intenzivirala je svoj rad protiv PKK, a u septembru su bili u posjeti Turskoj radi sastanka s turskom obavještajnom agencijom", navodi se u pismu, prenosi Reuters.

Također, u pismu se spominje i pitanje ekstradicije određenih građana koji žive u Švedskoj.

"Švedska je posvećena rješavanju zahtjeva za izručenje osumnjičenih za terorizam i to ekspeditivno i temeljno", stoji u pismu.

Ono što je interesantno, Turska se za sada nije očitovala ni kada je riječ o pismu iz Švedske, ali ni o nastupajućoj posjeti finske delegacije.

Šutnja Erdogana svakako je jasan pokazatelj kako Ankara neće tek tako pristati na priču Helsinkija i Stockholma te da ove države čeka još mnogo posla kako bi uspjeli natjerati Tursku da promijeni mišljenje koje će značajno izmijeniti i sam NATO kao vojnopolitički savez.