Danska i Švedska su prijavile curenje gasovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 ranije ove sedmice, a NATO je saopćio da su ovi incidenti "rezultat namjernog, nepromišljenog i neodgovornog čina sabotaže".
Rusija je odbacila navode da je "napala" svoje gasovode te je navedeno da bi takav potez bio "predvidljiv i glup". Rusko ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da su se eksplozije dogodile u "zonama koje kontroliše američka obavještajna služba".
Njemački ambasador u Velikoj Britaniji, Miguel Berger, za BBC je rekao da je jasno da "nedržavni akter nije mogao stajati iza incidenata".
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je rekao da će svaki namjerni napad rezultirati "ujedinjenim i odlučnim odgovorom".
Napadi na gasovode su klasičan primjer iz udžbenika državnog aktera, riječi su šefa finske sigurnosne obavještajne službe Anttija Pelttarija, no on je odbio komentarisati o kojoj državi je riječ. Dodao je da je "veoma moguće" da se Rusija "okrene cyber okruženju tokom zime" jer su ruske diplomate i špijuni izbačeni sa Zapada nakon što je ova zemlja napala Ukrajinu.
Švedska obalna straža je pronašla četvrtu lokaciju curenja gasovoda Sjeverni tok 2 veoma blizu većeg curenja pronađenog ranije u slučaju Sjevernog toka 1.
EU kontinuirano otpužuje Rusiju da koristi opskrbu gasom kao oružje protiv Zapada u cilju osvete za podršku Ukrajini.
Šef Međunarodne agencije za energiju, Fatih Birol, rekao je da je "veoma očigledno" ko stoji iza nastale štete.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peškov je kazao da je "ekstremno zabrinut" zbog curenja gasa te da se mogućnost namjernog napada ne može isključiti.
Norveška, koja nije članica EU, najavila je slanje svoje vojske kako bi zaštitila postrojenja za naftu i gas.
Sjeverni tok 1, koji se sastoji od dvije paralelne grane, nije transportovao gas od kraja augusta kada ga je Rusija zatvorila tvrdeći da mu je potrebno održavanje. Dug je 1.200 km i proteže se Baltičkim morem od ruske obale blizu Sankt Peterburga do sjeveroistočne Njemačke. Njegov "blizanac" Sjeverni tok 2 je zaustavljen kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru.
Seizmolozi su detektovali podvodne eksplozije prije curenja gasa, a Danska je objavila snimak curenja u vidu mjehurića. Prečnik najvećeg curenja iznosi kilometar.
Švedski seizmolozi tvrde da nema sumnje da je riječ o eksplozijama.
