Svijet je probio ključnu granicu globalnog zatopljena od 1,5 stepen celzija, cijenu već vidimo

Oluje, suše i požari pogodili su planetu jer su klimatske promjene, pojačane prirodnim fenomenom El Nino, potaknule rekordno zagrijavanje 2023. godine, čineći je vjerojatno najtoplijom u 100.000 godina.

Ekstremi su se nastavili u 2024., saopćila je služba Copernicus Climate Change Service (C3S), potvrđujući da je od februara 2023. do januara 2024. zabilježeno zagrijavanje od 1,52 stepeni celzija iznad referentne vrijednosti iz 19. stoljeća.

To je ozbiljno upozorenje ključnog praga zagrijavanja od 1,5 stepen Pariskog klimatskog sporazuma, ali ne signalizira trajno probijanje granice koja se mjeri desetljećima, rekli su naučnici.

"Dodirujemo 1,5 stepen i vidimo cijenu, društvenu cijenu i ekonomsku cijenu. 1,5 stepen je jako velik broj i jako nam šteti u smislu toplinskih valova, suša, poplava, pojačanih oluja, nestašice vode u cijelom svijetu. To je ono čemu nas je 2023. naučila", rekao je Johan Rockstrom iz Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.

Proteklih mjeseci vidjeli smo navalu ekstrema diljem planeta, uključujući razornu sušu koja je zahvatila bazen Amazonije, visoke zimske temperature u dijelovima južne Evrope, smrtonosne šumske požare u Južnoj Americi i rekordnu količinu padavina u Kaliforniji.

Copernicus je saopćio da je prošli mjesec bio najtopliji januar ikada zabilježen što je osmi mjesec zaredom s historijski visokim mjesečnim temperaturama i s temperaturama koje su ukupno bile 1,66 stepen višima od procjene prosjeka januara za 1850.-1900., predindustrijsko referentno razdoblje.